Karakteristike
Katodne cijevi
2 000 kalkulacija u sekundi
Memorisani programi
Koristi
binarni brojni sistem
Naucnici pretpostavljali da ce ih biti ukupno 6 na cijelom svijetu Scientists felt that 6 would be all the
world needed EVER
Ogromne velicine (kompletan sprat zgrade)
Cesto su «padali»
Ogromno zagrijavanje
Vrlo skupi
Potreban visok nivo obuke za koristenje
Poznati kompjuteri / dogadjaji
ENIAC
- Electronic Numerical Integrator and Computer (1946)
o
Prvi elektronski digitalni kompjuter
o
Ekert, Mauchly, Atansoff
o
18,000 katodnih cijevi
o
Decimalna mašina (Baza 10 brojeva)
EDVAC - Electronic Discrete Variable Automatic computer (1947)
o
Koristi binarni brojni sistem, memoriju
o
John Von Neumann
Transistor
(1947)
o
Vizija prvog tranzistora
o
William Shockley, John Bardeen, i Walter Brattain inovirali "transfer resistance" uredaj,
kasnije poznat kao tranzistor,bio je revolucija za kompjutere i dao im realnost koja nije mogla
biti postignuta sa katodnim cijevima
UNIVAC
(1951)
o
Korišten da predvidi rezultat US predsjednickih izbora 1952
1953 IBM 701
o
IBMov prvi poslovni kompjuter
1955 IBM 704
o
Prva komercijalna mašina sa hardverom pokretnog zareza sposobna da radi na 5kFLOPS
1957 FORTRAN
o
FORmula TRANslator
o
Prvi popularni programski jezik
o
Fortran
77
and
Fortran
90
se
još
uvijek
koriste
1.4.2.
2. generacija (1959 - 64)
Karakteristike
Koristi
tranzistore
Razvijeni asembleri i drugi viši programski jezici
7 000 000 kalkulacija u sekundi
Hard disk memorija raspoloživa
Brži
Velicina pocela malo da se smanjuje
Malo veca pouzdanost
Zagrijavanje dramaticno smanjeno
Cijena još uvijek visoka
Važni kompjuteri / dogadaji
1961
Integralna kola
«Integrated Circuit (ICs) «
4
o
Jack Kilby and Robert Noyce
o
prva komercijalna integralna kola raspoloživa od strane firme Fairchild Corporation
od ovog datuma pa naovamo kompjuteri ce koristiti integralna kola umjesto tranzistora i
drugih komponenti
1964 IBM 360
o
Veoma uspješna linija kompjutera
o
Držao 70% tržišta
o
Više razlicitih verzija, svi kompatibilni
1.4.3.
3. generacija (1965 - 70)
Karakteristike
Integralna kola
50 000 000 kalkulacija u sekundi
$5 - 20 miliona dolara
brži
manji
još pouzdaniji
jeftiniji
mocniji
Važni kompjuteri / dogadaji
1965
DEC PDP 8
o
Digital Equipment Corporation
o
Prvi minikompjuter
1966 -
Hewlett-Packard HP-2115
1969
ARPANET
pocinje kao projekat
o
kasnije izrasta u INTERNET
1.4.4.
4. generacija (1971 - danas)
Karakteristike
Mikroprocesor – procesor opšte namjene na jednom cipu
1 bilion kalkulacija u sekundi
brži ,manji, pouzdaniji, jeftiniji,mocniji
Eniac protiv 150 MHz Pentium
Poznati kompjuteri / dogadaji, itd.
1971 –
Prvi rucni kalkulator
o
Texas Instruments Cal-Tech
o
4 funkcije za $425
1973 - dizajniran Ethernet
o
Sada se koristi za vecinu lokalnih mreža - Local Area Networks (LANs)
1975 –
Prvi personalni kompjuter - Altair 8800
o
Prvi lako raspoloživ mikrokompjuter
o
256 bytes (NE k!) memorije
o
Bill Gates ucestvovao u pisanju BASIC-a za njega
1976
Apple
o
Apple Computer formirali Steve Jobs i Steve Wozniuk
o
MicroSoft inkorporirala
1976
Prvi Cray
Supercomputer
1977
Apple II
1981
IBM PC
o
Prvi «priznati» microcomputer
5
2. Predstavljanje podataka
2.1. Diskretno predstavljanje podataka
Radi predstavljanja podataka, dogovorno se usvaja
skup znakova ili apstraktna abeceda
– konačan,
neprazan skup različitih elemenata koji obično uključuje velika i mala slova abecede, znakove decimalnih
cifara, interpukcije i druge specijalne znakove. Svaki element ovog skupa naziva se znak (engl. Character).
Konačana, uređena n-torka znakova iz skupa znakova naziva se
niska, niz znakova ili riječ
nad tim
skupom znakova. Pri tome se niske „ab“ i „ba“ smatraju različitim. Broj znakova niske naziva se dužina riječi
(niske).
Pojam niske je opštiji od pojma riječi. Npr. „aobao“ je niska nad abecedom u formalnom smislu, ali nije riječ
našeg jezika.
2.1.1.
Kodiranje
Da bi se podaci mogi obrađivati, najprije se moraju predstaviti u računarskom sistemu. Za predstavljanje
konačnog broja elemenata nekog skupa ili konačnog broja različitih vrijednosti neke veličine radi obrade
podataka, primjenjuje se slijedeći postupak. Nad usvojenim skupom znakova formira se potreban broj riječi i
svakom elementu stavi se jednoznačno u vezu po jedna niska. Postupak uspostavljanja ove veze naziva se
kodiranje
, a skup pravila kojima se opisuje način predstavljanja naziva se kod. Svaka korištena niska naziva
se
kodna riječ
odgovarajućeg elementa. Kodom se opisuje veza između svakog elementa polaznog skupa i
određene kodne riječi. Ovakvo predstavljanje podataka naziva se
diskretno predstavljanje podataka
.
Primjer:
Skup od četiri boje (crvena, zelena, plava, crna) može se kodirati abecedom (a,b) na slijedeći način:
Crvena – aa
Zelena - ab
Plava - ba
Crna
- bb
2.1.2.
Binarno kodiranje
Način predstavljanja podataka i u računaru i van njega, diktira priroda elektronskih kola i drugih komponenti
koje se koriste za realizaciju računara. Kako se u savremenim računarima koriste elektronska kola koja imaju
dva različita stanja, tako se i za predstvaljanje podataka i informacija isključivo koristi abeceda od dva
elementa. Ova abeceda zove se
binarna abeceda
, a njeni elementi najčešće se označavaju elementima
(0,1).
Kodiranje podataka riječima binarne abecede naziva se binarno kodiranje
, a odgovarajući kod
binarni
kod
. Ako je dužina riječi binarnog koda k, može se dokazati da postoji ukupno
2
k
različitih kodnih riječi.
Ako je n ukupan broj elemenata koje treba binarno kodirati, tada je minimalan potreban broj binarnih pozicija
k u kodnim riječima jednak
K = log
2
n
, gdje je broj binarnih pozicija veći ili jednak broju K
Primjer – za binarno kodiranje skupa od 10 elemenata, potrebno je
K = log
2
10 = 3,32 približno 4 binarne pozicije
2.2. Predstavljanje brojčanih podataka
Ako su podaci zadani pomoću brojnih vrijednosti, kaže se da su to brojčani, brojni ili numerički podaci. Za
predstavljanje brojeva koriste se brojni sistemi – skupovi znakova i pravila njihovog korištenja za
predstavljanje brojeva. Znaci koji se koriste za predstavljanje brojeva nazivaju se cifre ili brojke.
7
