Javno dobro

UVOD
Predmet istraživanja ovog seminarskog rada su javna dobra. Javna dobra su razne usluge države na području obrane, sudstva, obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva, komunalne djelatnosti, općenito zakonodavne regulative i slično. To su sva dobra koja služe većem borju korisnika, odnosno ona dobra gdje uključivanje novog korisnika ne smanjuje zadovoljstvo postojećih i njihov dotadašnji stupanj korištenja. Pribavljanje, upravljanje i korištenje potrebnih financijskih sredstava za mjere državnog ispunjenja zadataka, a time i osiguranje potrebne ponude javnih dobara i usluga je osnovni predmet uređenja svakog javnog financiranja, pa time i osnovna financijska aktivnost suvremene države.
Svrha i ciljevi seminarskog rada su istražiti sve važnije značajke i fenomene javnih dobara općenito, a posebice njihovo financiranje, te o svemu navedenom primjereno formulirati rezultate istraživanja. Podaci relevantni za obradu teme seminarskog rada obrađeni su uz pomoć odgovarajuće kombinacije sljedećih znanstvenih metoda: povijesna metoda, metoda indukcije, metoda dedukcije, metoda klasifikacije, metoda komparacije, metoda deskripcije i metoda komparacije.Strukturno, seminarski rada je podijeljen u četiri poglavlja. Prvo
poglavlje, uvod, prezentira temu rada, svrhu i ciljeve istraživanja, metode istraživanja i strukturu rada. Drugo poglavlje se odnosi na pojam i karakteristike javnog dobra. U trećem poglavlju prikazane su vrste javnih dobara i njihovo zadovoljenje. Pri tome je ukazano na: čista javna dobra, nesavršena javna dobra, mješovita dobra, te meritorna dobra. Četvrto poglavlje je zaključak, u kojem se iznose sažeti rezultati istraživanja.

 
TEORIJSKE ODREDNICE JAVNOG DOBRA
Javne potrebe ili javna dobra i usluge izraz su javne djelatnosti koju ostvaruje mehanizam prepoznatljiv u obliku suvremene države.1 Taj mehanizam djeluje unutar ekonomskog i društvenog prostora koji se još naziva javnim sektorom. Kategorija javnih potreba odražava višestruke funkcije tog javnog mehanizma u korist svih pripadnika društvene zajednice. Javne potrebe se materijalizira kreiranjem ponude javnih dobara i usluga pomoću specifičnog tržišta koje funkcionira u spomenutom javnom sektoru aktivnosti.Javna dobra su, primjerice, razne usluge države na području obrane, sudstva, obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva, komunalnih djelatnosti, općenito zakonodavne regulative i slično. To su manje ili više tipična javna dobra. Javna dobra su sva dobra koja služe većem broju korisnika i, što je vrlo važno to su ona dobra gdje uključivanje novog korisnika ne smanjuje
zadovoljstvo postojećih i njihov dotadašnji stupanj korištenja. Primjerice čisti zrak koriste podjednako svi; uključivanje novog korisnika ne umanjuje mogućnost korištenja tog istog zraka postojećim korisnicima niti proizvodi dodatne troškove. Dakle, kod javnih dobara granični trošak uključivanja novih korisnika je jednak nuli, što znači da on jednostavno ne postoji.2

Za razliku od javnog dobra, privatno dobro na prvom mjestu karakterizira konkurentnost u potrošnji, što znači da se sve koristi od upotrebe jednog dobra ograničavaju na pojedinca i da dobro koje koristi taj pojedinac ne može koristiti nitko drugi. Druga bitna karakteristika privatnih dobara je mogućnost isključivanja iz njihova korištenja svih onih koji nisu spremni platiti cijenu tih dobara. Plaćanje cijene privatnog dobra dokazuje sposobnost i spremnost da ga se kupi te internalizira sve koristi upotrebe i potrošnje tog dobra. Prema tome, kupci i
proizvođači, ukoliko žele opstati na tržištu, moraju joj se prilagoditi.izražava preferencije za tim dobrom. Osim toga, cijena privatnog dobra na konkurentnom tržištu je zadana i za kupca (potrošača) i za ponuđača i u sebi.