Krvarenje: maturski rad iz hirurgije
SREDNJA MEDICINSKA ŠKOLA SARAJEVO
Maturski rad iz hirurgije
KRVARENJE
Predmetni profesor Učenik
x
Sarajevo, 2019.
2
SADRŽAJ
1. UVOD............................................................................................................................................ 3
5. KRVARENjE PREMA VREMENU KADA KRVARENjE NASTUPA........................................8

4
Prema povređenom krvnom sudu krvarenje može biti:
•
Arterijsko
•
Vensko
•
Kapiralno
•
Kombinovano
1) Kapilarna krvarenja su neznatna površinska krvarenja, pri čemu ističe nekoliko kapi krvi. Ona se
obično zaustavljaju sama, bez neke naročite pomoći i ne predstavljaju opasnost po život. Međutim, u
slučajevima kad postoje izvesna krvna oboljenja koja sprječava zgrušavanje krvi, mogu biti opasni
po život povrijeđenog.
2) Venska krvarenja poznajemo po tome što je krv koja ističe iz vena tamnocrvene boje i što iz
povređenog krvnog suda krv curi, a ne izlazi u mlazevima. Vensko krvarenje može biti opasno po
život. Naročito su opasne po život povrede velikih vena, posebno vena na vratu i u blizini srca, jer
kroz otvorene vene može da isteče ogromna i nenadoknadiva količina krvi. Sem toga, srce može
kroz otvor vene da usisa i vazduh, koji u vidu vazdušnog mjehura prođe kroz srce, uđe u plućnu
arteriju i začepi je, što vrlo brzo izazove smrt. Ova pojava se naziva vaѕdušna embolija.
3) Arterijska krvarenja prepoznamo na prvi pogled, jer krv iz povrijeđene arterije izlazi u
mlazevima (pulsira radom srca), a boje je svetlocrvene. Svako arterijsko krvarenje može biti opasno
po život, jer krv iz arterije ističe brzo zbog pritiska srca na krv i povrijeđenu arteriju. Potpuno
iskrvarenje može često nastati u roku od nekoliko minuta i iz manjih arterija ako su u pitanju stariji
ljudi sa povišenim krvnim pritiskom i zakrečenim arterijama. Kod povreda velikih arterija vrata,
ruku i nogu, smrt može nastupiti u roku od 2 do 5 minuta. Kod povreda najvećih arterija smrt
nastupa u roku od nekoliko sekundi.
Prema lokalizaciji krvarenje može biti:
•
Unutrašnje
•
Spoljašnje
5
2. UNUTRAŠNjE KRVARENjE
Može nastati na bilo kojem mestu u organizmu, pri čemu se krv izliva u spoljašnju sredinu.
Razlikujemo dva vida unutrašnjeg krvarenja:
•
krvarenja u tkivima
•
krvarenje u šupljine organizma
Razlikuju se 4 oblika krvarenja u tkiva:
1.
ekhimoza (ecchymosis) – tačkasto krvarenje
2.
hemoragična infiltracija – natapa tkivo ali ga
ne razara
3.
hematom (haematoma)- difuzno natapa tkivo i razara ga
4.
sufizija(suffusio)-krvni izliv (modrica)
KRVARENjA U ŠUPLjINE ORGANIZMA
1.
hematotoraks (haematothorax)- u pleuralnoj,
2.
hematoperitoneum (haematoperitoneum)- u trbušnoj,
3.
hemoperikard (haemopericardium)-u perikardnoj,
4.
hematocefalus (haematocephalus)- u moždane komore,
5.
hematonefros (haematonephros)- u bubrežnu karlicu.
Slika br. 2

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti