Termoelektrane

REZIME
Živimo u vremenu kada tehnika nalazi značajnu primjenu u svim oblastima ljudskog života. Za svu tu tehniku, koju čovjek danas koristi potrebna je električna energija kao pogonsko
sredstvo. Savremeni život čovjeka se ne može zamisliti bez korištenja električne energije. Ona ima primjenu u industriji , poljoprivredi, rudarstvu, saobraćaju, domaćinstvu i dr.
Električnom energijom se pokreću motori, spajaju metali, osvetljavaju stanovi i ulice, radne prostorije, pokreću trolejbusi, tramvaji, vozovi, omogučuje prenošenje vijesti i drugih
informacija putem telefona, radija, televizije, Interneta.Termoelektrane imaju važnu ulogu u proizvodnji električne energije, kao takve omogučavaju razvoj ljudske i društvene civilizacije

UVOD
Termoelektrane su energetska postrojenja koje energiju dobivaju sagorijevanjem goriva, a glavna primjena i svrha termoenergetskih postrojenja je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a potom i generator električne energije. Osnovna namjena im je proizvodnja i transformacija primarnih oblika energije u koristan  rad, koji se kasnije u obliku mehaničke energije dalje iskorištava za proizvodnju električne  energije. Mehanička energija je proizvedena uz pomoć toplinskog stroja koji transformira toplinsku energiju. Imamo pretvaranje kemijske energije u toplinsku koja se  pak različitim procesima predaje nekom radnom mediju. Radni medij pak služi kao  prenosnik te energije, često izgaranjem goriva, u energiju vrtnje. Slika 1 predstavlja termoelektranu u Tuzli

HISTORIJSKI RAZVOJ

Prva ideja o korištenju vodene pare za pokretanje kola s lopaticama javlja se 1629. Ideju je iznio Giovanni Branca u svojoj knjizi Le machine. Ideja takvog stroja bila je primitivna, s parom koja je slobodno strujala prema kotaču s lopaticama. Sam stroj izgledao je kao vodeni mlin, ali bio je pokretan parom.Revolucija je uslijedila kada je James Watt 1769. izumio parni stroj koji je radio s pretlakom, u proces je bila uključena i kondenzacija, to su temelji i savremenih termoenergetskih postrojenja. Para kao medij je izuzetno zahvalna kod prijenosa energije. Parametri postrojenja su se mijenjali kroz historiju. Pritisak, posebno temperatura rasli su kroz godine. Količina pare se povećava, a samim time i snaga postrojenja. Tako se smanjuje i potrošnja goriva i podiže iskoristivost. Javljaju se još i pregrijači i meĎupregrijači koji još više pridonose povećanju iskoristivosti. Nova revolucija nastaje razvojem takozvanih blok postrojenja (kotao i turbina su jedan zatvoreni upravljački krug). Ideje su postojale i postupno se razvijale kroz historiju, ali za termoelektrane kakve danas poznajemo najvažnija je stvar patentiranje i razvoj parne turbine(1791.). Plinska turbina dolazi mnogo kasnije, početkom 20. stoljeća.Danas se oko 80% električne energije u industrijski razvijenim zemljama dobiva iz termoenergetskih izvora (tu se naravno ubrajaju i plinska, ali i nuklearna postrojenja). U modernom društvu potreba za električnom energijom raste, a samim time raste i potrošnja električne energije po stanovniku, što je ujedno i pokazatelj privrednog razvitka pojedine zemlje. Osim što proizvode električnu energiju termoenergetska postrojenja služe i za proizvodnju topline koja je takoĎer itekako bitna u krajevima gdje je potrebno grijanje.Važnost ovakvih postrojenja raste iz dana u dan bez obzira na nove izvore i načine
proizvodnje električne energije. Naravno u svemu tome raste i opterećenje na okoliš što je pitanje kojim se takoĎer moramo aktivno pozabaviti kad govorimo o termoelektranama. Na
projektiranju, izgradnji, radu i održavanju jedne termoelektrane sudjeluje velika grupa ljudi, inženjera različitih struka. Svi ti ljudi objedinjuju široki spektar znanja potrebnih da se obave svi zadaci i osigura nesmetan rad jedne elektrane.