ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA SA PARKINSONOVOM BOLESTI

Parkinsonova bolest je progresivna, onesposobljavajuća i vrlo stresna bolest. Stepen onesposobljenja ovisi o razvoju simptoma bolesti, a može varirati i u jednom danu, osobito u kasnijim fazama bolesti. Neurološki je to poremećaj koji utječe na moždane centre odgovorne za kontrolu i regulaciju pokreta. Karakterizira je: bradikinezija (usporenostpokreta), tremor i ukočenost mišića (rigor). Bolest se najčešće javlja među osobama u šezdesetim godinama života i drugi je najčešći neurološki poremećaj u starijoj dobi uz Alzheimerovu bolest. Približno jedna od 100 osoba starijih od 60 godina ima Parkinsonovu bolest, a procjenjuje se da obolijeva jedna od 250 osoba starijih od 40 godina. Češće obolijevaju muškarci nego žene. Glavni cilj liječenja je održati bolesnika što duže sposobnim za samozbrinjavanje. Bolest nastaje zbog poremećaja bazalnog ganglija substantia nigra. Ona sadrži posebne stanice koje proizvode dopamin, koji je mozgu neophodan za pravilnu kontrolu i koordinaciju mišića. Stanice polako propadaju što uzrokuje smanjenu proizvodnju dopamina i signali između mozga i mišića postaju nejasni. Uzrok propadanja ovih stanica još nije razjašnjen.Parkinsonova bolest je najčešća bolest ekstrapiramidnog sistema. To je bolest s poremećajem pokreta.