36
SAŽETAK
Struktura ovog rada zasniva se na opisu multimedija i njene upotrebe, zatim rad se bazira na
glavnu temu Boja u multimediji gdje se objašnjavaju fenomeni, podjele, kontrasti. Multimedija
kao interdisciplinarna naučna oblast zahtijeva poznavanje i drugih oblasti. Pored neophodnih
hardverskih i softverskih znanja potrebno je poznavati komunikacije, dizajn, marketing,
didaktiku u psihologiju. Danas je multimedija prisutna u svim segmentima komunikacija,
supermedijskim sistemima, bankama sistemskih podataka kao i specifičnim autorskim
sistemima. Jedan od pokazatelja ove prisutnosti multimedija je i stalan rast prodaje
multimedijalnih proizvoda. Boje su osnovni element u multimediji, koriste se kod vektorske
grafike, bitmapa, videa, animacije, pa i teksta. Boja se može definisati kao psihofizički fenomen
indukovan svjetlom ili osjećaj koji u mozgu izaziva svjetlost emitovana od nekog izvora ili
reflektovana sa površine nekog tijela. Boja je ustvari rezultat interakcije svjetlosti sa nervnim
sistemom čoveka i može dati različiti psihički doživljaj u zavisnosti od prilagođenosti oka.
Ključne riječi
: multimedija, boja
ABSTRACT
The structure of this work is based on the description of multimedia and its use, then the work is
based on the main theme color in multimedia where explain phenomena, divisions, contrasts .
Multimedia as an interdisciplinary field of study requires knowledge and other areas. In addition
to the necessary hardware and software knowledge is necessary to understand communication,
design, marketing, didactics in psychology. Today, multimedia is present in all segments of the
communications, supermedijskim systems, banks and system data as well as specific copyright
systems. One of the indicators of the presence of multimedia and the steady growth in sales of
multimedia products. The colors are an essential element in multimedia are used with vector
graphics, bitmap, video, animation, and even text. The color can be defined as a mental and
physical phenomenon induced by light or feeling in the brain causes the light emitted by a source
or reflected from the surface of a body. The color is actually the result of the interaction of light
with the human nervous system and can provide different psychological experience depending
on the adaptation of the eye.
Keywords
: multimedia, color
36
2. UPOTREBA MULTIMEDIJE
Multimedija je odgovarajuća kada ljudski interfejs povezuje korisnika sa elektronskim
informacijama bilo koje vrste. Multimedija koristi minimalističke tekstualne računarske
interfejse i daje mjerljivu iskorištenost sticanjem i držanjem pažnje i interesovanja, što znači da
multimedija poboljšava zadržavanje informacija. Kada je pravilno izgrađena, multimedija može
biti duboko zabavna, kao i korisna (Cvetković, 2006).
2.1. Multimedija u poslovanju
Poslovne aplikacije za multimediju uključuju prezentacije, obuku, marketing, oglašavanja, demo
proizvode, baze podataka, kataloge, umrežene komunikacije. Govorne pošte i video konferencije
će uskoro biti dostupne kroz mnoge lokalne i šire mreže (LAN – Local Area Network i WAN –
Wide Area Network) korištenjem distribuiranih mreža i Internet protokola.
Multimedija uživa široku primjenu u programima obuke. Doktori i veterinari mogu da vježbaju
operacione metode putem simulacije prije aktuelne operacije. Mehaničari uče da popravljaju
motore. Prodavci uče o proizvodnim linijama i za sobom ostavljaju softver za obuku svojim
klijentima. Piloti borbenih aviona uvježbavaju letačke manevre pomoću simulatora, prije nego
što sjednu u pravi avion. Povećanje upotrebe jednostavnih autorizovanih programa za krajnjeg
korisnika i medijska produkcija alata omogućava čak i radnicima na linijama da kreiraju svoje
sopstvene programe obuke za korištenje od strane svojih vršnjaka.
Multimedija oko i unutar kancelarija je postala uobičajena. Hardver koji radi sa slikama se
koristi za kreiranje ID kartica zaposlenih i popunjavanja odgovarajućih baza podataka, za video
komentare i za telekonferencije u realnom vremenu. Laptop računari opremljeni najbržim
procesorima dolaze kompletni sa CD-ROM ili DVD uređajima i spremni su za multimedijalne
prezentacije (Cvetković, 2006).
36
Slika 2. Animirane instrukcije i odgovarajući simulator
(Cvetković, 2006)
Kada kompanije i preduzeća shvate snagu i prednosti multimedije, tada cijena ugradnje
multimedijalnih elemenata opada, što dovodi do toga da će se više aplikacija razvijati i u kući i
od strane trećih lica, kako bi pokretanje posla u preduzećima išlo glatko i efikasno.
2.2. Multimedija u školama
Škole su možda najpotrebnija destinacija za multimediju. Multimedija će izazvati radikalne
promjene u nastavnom procesu u toku narednih decenija, posebno što pametni učenici otkrivaju
da mogu pomjeriti dalje granice tradicionalne metode nastave. Zaista, u nekim slučajevima,
nastavnici mogu postati više kao vodiči i mentori, a ne primarni distributeri informacija i
razumjevanja. Učenici, a ne nastavnici postaju jezgro nastave i učenja. Ovo je osetljiva tematika
među vaspitačima, tako da se obrazovni softver često pozicionira kao "obogaćivanje" procesa
učenja, a ne kao potencijalna zamena za tradicionalne metode zasnovane na nastavniku.
Interesantna upotreba multimedije u školama uključuje i same učenike ili studente. Studenti i
učenici sastavljaju interaktivne časopise i biltene, kreiraju originalna umjetnička djela pomoću
softvera za uređivanje slika, oni intervjuišu učenike, studente, građane, učitelje i nastavnike, a
mogu i da kreiraju QuickTime filmove. Oni, takođe, mogu da dizajniraju i pokreću Web stranice.
36
2.4. Multimedija na javnim mjestima
U hotelima, željezničkim stanicama, tržnim centrima, muzejima, prodavnicama prehrambenih
namirnica i prodavnicama, multimedija će postati dostupna na samostalnim terminalima ili
kioscima za pružanje informacija (slika 3) i pomoć. Takve instalacije omogućavaju smanjenje
tražnje na tradicionalnim informacionim pultovima i smanjenje pratećeg osoblja, i oni mogu da
rade neograničeno, čak i u sred noći, kada je "živa" pomoć van dužnosti.
Slika 3. Samostalni terminali sa pratećim softverom
(Cvetković, 2006)
Slika 3. lijevo prikazuje kisok iz supermarketa koji pruža informacije o uslugama u rasponu od
planiranja obroka do završne kupovine. Hotelski kisoci izlistavaju restorane u blizini, mapu
grada, avio rasporede i pružaju gostima usluge kao što je automatizovana naplata. Štampači su
često povezani sa ovim kisocima, tako da korisnici mogu da odšetaju sa informacijom u
štampanom obliku (Cvetković, 2006).
