SVEUČILIŠTE U MOSTARU
FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ POLITOLOGIJE
Ivan Čilić
ŽIDOVSTVO I CIONIZAM
DIPLOMSKI RAD
Mostar, 2019.
SVEUČILIŠTE U MOSTARU
FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ POLITOLOGIJE
ŽIDOVSTVO I CIONIZAM
DIPLOMSKI RAD
Kolegij: Interkulturalno razumijevanje
Mentor: dr. sc. Mile Lasić, izv. profesor
Student : Ivan Čilić
Mostar, srpanj 2019.
UVOD
Tema rada je židovstvo i cionizam. Nastala je kao plod višegodišnjeg
zanimanja prvenstveno za židovstvo kao pojam koji objedinjuje religiju, kulturni
identitet, etničku grupu te za cionizam, kao pokret koji svojim idejama prethodio
razvoju a potom i nastanku židovske države – Izraela.
Rad je struktuiran u dva dijela. U prvom dijelu govoriti će se općenito o
pojmu židovstvo te o rasprostranjenosti Židova u svijetu, kojih prema
neslužbenim informacijama ima oko 13 milijuna. Točna brojka se ne zna, zbog
nedostatka dogovora o tome kako i na koji način definirati Židova.
Nakon toga fokus se premješta na poglavlje koje će govoriti o židovskom
narodu i njegovoj prošlosti jer ono što povezuje Židove nije
(samo)
vjera već
povijest: snažan osjećaj zajedničkog podrijela, zajednička prošlost i zajednička
sudbina. Spomenuti će se i ključni trenutak u povijesti židovskog naroda, a to je
osvajanje svetog grada Jeruzalema 70. godine, o strane Rimljana pri čemu je
Hram spaljen do temelja a deseci tisuća Židova ubijeni ili prodani u ropstvo. Za
cioniste taj period je predstavljao početak stoljeća progonstva.
Biti će riječi i o židovskoj zajednici koja ponajviše teži tradicionalizmu a
to se ostvaruje kroz obitelj i dom sa jedne strane, te putem vjerskih služba i
sinagoge sa druge strane. Riječ sinagoga, vuče korijene iz grčkog jezika te izvorno
znači „skup“ a za Židove ona predstavlja zajednicu, dom za molitvu.
Posljednje poglavlje prvog dijela rada biti će fokusirano na židovstvo i
njegovu budućnost pri čemu će se osvrnuti na sadašnje stanje židovstva u svijetu i
naznačiti neka provizorna predviđanja za budućnost kroz demografske trendove,
politički aspekt, socijalni aspekt.
U drugom dijelu rada prvenstveno ćemo se upoznati sa pojmom cionizam
te će se govoriti po povijesnom kontekstu razvoja cionizma čija se ideja pojavila
potkraj devetnaestog stoljeća uslijed masovnih progona Židova u istočnoj Europi.
Nakon toga, govoriti će se o pojavi kršćanskog cionizma čiji je pojam prvi
put izgovorio Theodor Herzl, ujedno i začetnik cionizma na prvom cionističkom
kongresu 1897. mada kršćanski cionizam vuče korijene iz mnogo ranijeg
razdoblja, točnije iz protestantskog razdoblja 17. stoljeća.
Ono što povezuje pojam židovstvo i cionizam svakako je nastanak
židovske države – Izrael 1948. godine
,
stoga će se poglavlje „Nastanak i razvoj
države Izrael“ fokusirati upravo u tom pravcu. Spomenuti će se i knjiga Judenstaat
od Theodora Herzla koja je predstavlja prvi korak ka stvaranju židovske države,
međutim u godinama koje su slijedile morao se preći drug put da se stvori država
Izrael što će se i objasniti i definirati u ovom poglavlju.
Nakon što se objasni nastanak države Izrael fokus se premješta na
cionizam od neovisnosti Izraela do danas pri čemu će se govoriti o cionizmu kao
organiziranom političkom pokretu s opipljivim utjecajem na razvoj i svakodnevnu
stvarnost na Bliskom istoku. Uspon cionizma doveo je do masovnog židovskog
naseljavanja Izraela pri čemu je 1945. na teritoriju Izraela živjelo pola milijuna
Židova da bi se ta brojka do 2010. povećala na 5,6 milijuna.
U posljednjem poglavlju rada nastojati će se prikazati bitne razlike između
pojma židov
s
tvo i pojma cionizam iz razloga što ova dva pojma predstavljaju
dvije različite filozofije. Židovski narod postoji tisućama godine te 5 tisuća godina
dugoj povijesti nijedan Židov nije pokušao okončati progonstvo i uspostaviti
politički suvernitet nigdje. Međutim, cionistički pokret stvorio je židovsku državu
sa osnovnim ciljem promjene židovskog naroda, od religijskog entiteta do
političkog pokreta.
Pri pisanju rada korištena je relevantna literatura koja se tiče pojmovnog
određenja židovstva i cionizma te njihove interpretacije i utjecaja u svijetu.
1.1. Činjenice o Židovstvu
Danas u svijetu postoji oko trinaest milijuna Židova, prema
najpouzdanijim procjenama. Židovski narod se tako svrstava među manje rasute
narode, a judaizam ima daleko manje pristaša od bilo koje druge glavne svjetske
religije. Naravno, nemoguće je dobiti točne statističke podatke o broju Židova,
zbog nedostatka dogovora o tome kako definirati Židova. Kao što je već
spomenuto, definicije se kreću od vrlo stroge i uske definicije tradicionalnog
prava, tzv. Halahijske definicije, do raznih mnogo širih i nejasnijih definicija.
Neke objavljene statistike temelje se na vlastitim definicijama ljudi, druge se
temelje na članstvu u sinagogi, a neke se temelje na čistim spekulacijama.
Mnoge zemlje, uključujući i one s najvećim židovskim stanovništvom
(osobito SAD), ne čuvaju službene podatke o broju Židova u populaciji. „U
statistikama iz Izraela, gdje je 'židovski' službeno priznata 'nacionalnost', brojke se
temelje na halahskoj definiciji, ali su pojačane nejevrejskim članovima 'židovskih'
obitelji, koji su ponekad veći od broja židovskih članova.“
3
Stoga se sve ove
statistike moraju tretirati s rezervom. Međutim, određene opće činjenice su
neosporne.
Prvo, iako su Židovi rasuti po velikom broju zemalja, velika većina je
koncentrirana u vrlo malo zemalja. Opet, određene regije svijeta mnogo su
zastupljenije na karti židovske populacije od drugih. Izvan Izraela, većina Židova
živi u Sjevernoj ili Južnoj Americi, Europi, Južnoj Africi ili Australiji. U ostatku
Afrike i Azije Židovi su malobrojni i daleko između, pa čak i unutar pojedinih
zemalja.
4
Židovska populacija je pretežno urbana. To je u skladu s općim trendom u
svijetu, ali Židovi su više podložni životu u gradovima, a posebno u velikim
3
ČALE, Morana i sur.:
Povijest 1, Prapovijest i prve civilizacije
, Europapers holding d. o. o.,
Zagreb, 2007.. str. 54.
4
BAJSIĆ, V.,
nav
.
dj
., str. 41.
