Praktikum iz opšteg ratarstva

UVOD
Kako u biocenozi uopšte, tako i u agrobiocenozi vlada odreĊeni okvir života koji se oblikuje pod djelovanjem niza životnih faktora. Ovi faktori su abiotiĉki (zemljište i klima) i biotiĉki (kulturna biljka, domaća životinja i ĉovjek) kojima se pridružuju i drugi prateći organizmi, meĊu kojima posebnu ulogu imaju mikroorganizmi, korovi, insekti i zemljišna makrofauna).
Zemljište i klima kao izvor energije ĉine nerazdvojnu cjelinu u koju se uklapaju korisne biljke. Ĉovjek kao svjestan faktor povezuje glavne faktore u usmjeren proces, koji treba da omogući optimalne uslove za uzgoj biljaka. Pri tome, on mora da do maksimuma iskorišćava povoljnost koju mu obezbjeĊuje taj okvir a i da otklanja prijetnje ili posljedice nepovoljnih vegetacijskih faktora (nepovoljni vremenski uslovi, pojava bolesti, korova, štetnika, debalansa mineralne ishrane biljaka itd).
Prirodni uslovi odreĊenog poljoprivrednog prostora, predstavljaju njegov prirodni potencijal. On omogućuje ostvarenje odgovarajućeg proizvodnog efekta neke grupe gajenih biljaka. Do koje će mjere ove mogućnosti biti iskorišćene , najviše zavisi od ĉovjeka, s jedne strane od izbora sorte/hibrida, kao i njihove reakcije na postojeće uslove, a sa druge strane odsposobnosti ĉovjeka da utiĉe na uslove sredine gajenih biljaka.
Polazeći od zakona o jednakoj vrijednosti svih proizvodnih faktora u poljoprivrednoj proizvodnji, maksimalni proizvodni uĉinak postiže se uz optimalno prisustvo spomenutih faktora. Da bi se optimalno iskoristila prirodna energija, važno je da postoji sklad izmeĊu proi-zvodnog potencijala poljoprivrednog podruĉja i produktivne sposobnosti gajenih biljaka.
Ĉovjekova uloga je da interveniše kako bi se postojeća energija što više iskoristila. Upravo iz toga razloga, cilj ovog Praktikuma je da studente upozna kako i na koji naĉin, kao budući struĉnjaci u okviru ratarske proizvodnje, otklone ono što biljkama u toku njihovog razvoja smeta a nadopune ono što im nedostaje.