Računarska grafika

UVOD
Računarska grafika se naglo razvija i širi od pojave personalnih računara. Visoko razvijena sposobnost prepoznavanja oblika
kod čoveka čini računarsku grafiku jednim od najprirodnijih načina komunikacije s računarom. Grafička interakcija pomoću
rasterskog prikaza postala je standardni sastavni deo računarskih korisničkih interfejsa.
Interaktivna grafika kao sredstvo efikasne komunikacije između korisnika i računara poboljšava sposobnost razumevanja
podataka, uočavanja trendova i vizuelizacije stvarnih i imaginarnih objekata. Na taj način doprinosi povećanju kvaliteta rezultata
rada i proizvoda, smanjenju troškova analize i projektovanja i doprinosi povećanju produktivnosti.
Sadržaj računarske grafike
Računarska grafika (computer graphics) obuhvata stvaranje, skladištenje i upotrebu modela i slika objekata. Modeli i objekti
računarske grafike potiču iz različitih područja: prirode, nauke, inženjerstva, apstraktnih koncepata…
Dok je predmet računarske grafike sinteza slika na osnovu računarskih modela stvarnih ili imaginarnih objekata, obrnuti procesi
analize scene i rekonstrukcije modela objekata predmet su discipline koja se naziva obrada slike (image processing). Obrada
slike obuhvata područja: poboljšanje slike (image enhancement) – razvoj i primena tehnika poboljšanja kvaliteta slike i povećanja
kontrasta, detekcije i prepoznavanja uzoraka (pattern detection and recognition) – otkrivanje standardnih uzoraka na slici
uključujući npr. optičko prepoznavanje alfanumeričkih znakova (optical character recognition), analizu scene i računarski vid
(scene analysis and computer vision) – prepoznavanje i rekonstrukcija 3D modela scene na osnovu više 2D slika.
Iako se računarska grafika i obrada slike bave računarskom obradom slika na početku svog razvoja bile su razdvojene discipline.
Razvojem rasterske grafičke tehnologije dolazi do trenda konvergencije ovih dveju disciplina.
Primeri primena računarske grafike
Računarska grafika se danas koristi u različitim područjima ekonome, administracije, edukacije, zabave i svakodnevnog života.
Područje primene se ubrzo širi s rasprostranjenošću računara. Neki primeri primene računarske grafike uključuju:
o korisnički interfejs (većina aplikacija na personalnimnim računarima i na radnim stanicama imaju grafički sistem
prozora pomoću koga komuniciraju s korisnicima. Primeri takvih aplikacija uključuju obradu teksta, stono izdavaštvo,
tabele s unakrsnimim izračunavanjima…);