Ishrana u dojenačkom periodu

Pravilna ishrana dojenčeta (djeteta u prvoj godini života) ima veliki značaj u zaštiti i održanju zdravlja, kao i u psihološkom razvoju djeteta. Uz adekvatnu ishranu dojenče se najbrže razvija i napreduje. Ishrana dojenčeta može biti prirodna (dojenje), mješovita i vještačka. Većina majki je zdrava, sposobna da doji i to treba da radi. Majčino mlijeko je najsavršenija i nezamjenjiva hrana za dojenče, jer je prilagođeno potrebama bebe. Osim što obezbjeđuje prirodnu ishranu dojenjem se ostvaruje veza između majke i bebe, emocionalna stabilnost i pospješuje imunitet. Majčino mlijeko je bakteriološki ispravno i sterilno, a sisanje omogućava pravilan razvoj vilice.

Hranjenje treba započeti pola sata nakon rođenja i nikada ne čekati duže od 6 sati. Prva hrana koju dijete dobije zove se kolostrum.Uspostavljanjem dobrog dojenja beba dobija sve neophodne sastojke za taj period i nije potrebno davati ništa drugo između podoja. Mješovita i vještačka ishrana se koristi kod dojenčadi čije majke ili nemaju dovoljno mlijeka ili zbog bolesti ne mogu da doje. Tada se koriste adaptirana mlijeka koja su po svom sastavu najsličnija majčinom mlijeku. Upotreba kravljeg mlijeka se ne preporučuje zbog mogućih bakterioloških neispravnosti, alergija ili nepodnošenja. Preporučuje se hranjenje isključivo majčinim mlijekom čime su obezbjeđeni svi potrebni sastojci, a izbjegnuti neželjeni efekti druge hrane. Hranjenje je na zahtjev djeteta koje diktira broj obroka i količinu mlijeka. Ishrana treba da se bazira samo na dojenju do 5-6 mjeseca.