Navodnjavanje

UVOD
U osnovi biljne proizvodnje je poljoprivredno zemljište kao prirodno tijelo u kojem se
odvijaju svi životni procesi kulturnih biljaka. Dobro uređeno tlo je temeljni proizvodni uvjet
za dobru poljoprivredu i život čovjeka. Zemljište i voda su nerazdvojni i čimbenici su biljnog,
životinjskog i ljudskog postojanja.
Voda je neprestano prisutna u tlu ili na njegovoj površini. Sadržaj vode u tlu je promjenjiv u
zavisnosti od vremenskih prilika i potrošnje vode od strane biljaka. Često je voda u tlu u
suvišku, tako da nepovoljno utječe na tlo i biljku. Druga je krajnost da vode u tlu nema
dovoljno za normalan rast i razvoj kulturnog bilja što se negativno odražava na njihove urode.
Poljoprivrednim zemljištima koja nemaju dovoljno vode za uzgoj poljoprivrednih kultura
tijekom cijele vegetacije ili samo u određenom razdoblju rasta i razvitka, vodu dodajemo na
umjetni način. Sve mjere i radovi kojima se svjesno i na umjetni način povećava sadržaj vode
u tlu s ciljem uzgoja poljoprivrednih kultura nazivamo navodnjavanje.
1.1. POTREBE BILJAKA ZA VODOM
Voda ima vrlo značajnu ulogu u životu biljke i za procese u tlu. Biljke trebaju određenu
količine vode za svoje životne procese kroz cijelo vrijeme vegetacije. Potrebe biljnih kultura
za vodom zavise o fazama vegetacijskog rasta i razvoja te klimatskim i vodnim prilikama
lokaliteta uzgoja. Sadržaj raspoložive vode u tlu vrlo promjenjiv. U našim uvjetima
proizvodnje i kod većine poljoprivrednih kultura, sadržaj vode u tlu je često suprotan od
potreba biljaka, tako da je u doba najvećih zahtjeva za vodom njen priljev u tlo najmanji.
Kulturna biljka usvaja vodu za svoje životne potrebe uglavnom iz tla pomoću korjenovog
sustava (a manjim dijelom i preko lista). Zajedno s vodom ona iz tla prima i otopljena biljna
hranjiva što znači da biljka istovremeno „pije i jede“.
Najveću količinu usvojene vode biljka troši na procese transpiracije i izgradnju organske tvari
putem fotosinteze.
S agronomskog stajališta bitno je stanje vlažnosti i sadržaj vode u površinskom sloju tla od
jednoga do najviše dva metra dubine. Taj se sloj naziva „poljoprivredni“ ili „agrološki“ jer se
u njemu nalazi glavna masa korijenja većine poljoprivrednih kultura.
Voda u tlu uglavnom potječe od oborina ili navodnjavanja, a samo manjim dijelom iz
podzemnih voda. S obzirom na veliko značenje vode kao glavnog biološkog čimbenika, za
postizanja punog potencijala poljoprivrednih kultura nužno je u proizvodnoj praksi dobro
gospodariti vodom u tlu, odnosno održavati povoljan vodni režim poljoprivrednog
(površinskog) sloja tla.