UNIVERZITET U TRAVNIKU
Farmaceutsko-zdravstveni fakultet Travnik
ODSJEK/SMJER: OPĆI SMJER
POSAO PATRONAŽNE SESTRE U NJEGI HRONIČNIH
BOLESNIKA
-završni rad -
Student:
Mentor:
Tanović Aida prof. dr. Predrag Grubor
Travnik, januar 2019
1. PATRONAŽNA SESTRA
Patronažna njega prvenstveno se obavlja u familiji ili zajednici, (Slika 1) uz maksimalno
sudjelovanje i uvažavanje korisnika. Neophodna je dobra suradnja s timovima primarne zaštite,
lokalnom zajednicom, udrugama bolesnika, centrom za socijalni rad, centrima za kućnu njegu i
mnogim drugim subjektima s kojima patronažna sestra kontaktira u interesu štićenika(1).
Slika 1. Posjeta patronažne sestre
(Izvor: http://www.zzjzpgz.hr/nzl/64/prvi.htm)
Zadatak je patronažne sestre proširiti zdravstvenu zaštitu van zdravstvene ustanove, pronalaziti i
poticati korisnike na očuvanju i unapređenju zdravlja, posebno u najosjetljivijim razdobljima
življenja (trudnoća, babinje, novorođenče i dojenačka dob).Kod osoba s invaliditetom, hroničnih
bolesnika ili starih i nemoćnih, uz nadzor i kontrolu, naglasak je na potpori, edukaciji i
motivaciji radi što bolje prilagodbe, smanjenja komplikacija i kvalitetnijeg življenja i tada kada
je zdravlje narušeno.Radi lakše dostupnosti, patronažne sestre raspoređene su po centrima
primarne zaštite, gdje imaju svoje prostorije, opremu i telefonske brojeve(1).
Radno je vrijeme na svim lokalitetima ujutro, a podijeljeno je u dva dijela. Prvi dio sestra
provodi u ambulanti, u patronažnoj sobi, kada je dostupna za telefonske kontakte i dogovore, a
zatim odlazi na teren. U sobi patronažne sestre provode se i preventivne kontrole i savjeti za
korisnike koji dolaze sami ili po uputi liječnika. Dio patronažnih posjeta obavlja se nakon
obavijesti voditeljice patronažne njege, koja je smještena u upravi Doma zdravlja, a koja
svakodnevno prikuplja informacije iz rodilišta i drugih zdravstvenih ustanova(1).
U posjet se odlazi i po obavijesti obiteljskoga liječnika, na poziv familije ili samog korisnika.
1.1. Iskustva i primjeri iz drugih zemalja
Patronažna njega je u drugim zemljama slično pozicionirana kao i u BiH. Sastavni je dio
primarne zdravstvene zaštite. Engleska je primjer zemlje gdje se trenutno vode velike rasprave o
priznavanju vrijednosti patronažne sestre i postavlja se pitanje budućnosti patronažnih sestara.
Smatraju da je došlo vrijeme da se patronažna njega „ponovo postavi“ („There is no need to
reinvent the district nurse. It is however time to reinstate the district nurse.“).
Kraljičin sestrinski institut (eng. Queen's nursing institut) ističe neke probleme vezane za službu
patronaže danas: ogromne razlike u plaćama prema mjestu i strukturi rada, smanjene mogućnosti
napredovanja i vodstva, nepriznavanje vrijednosti njihovog stručnog obrazovanja. Nadalje se
navodi da je vrijeme da se prepoznaju značajne razlike između patronažnih sestara i „kliničkih“
sestara te ostalih sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Smatraju da dolazi vrijeme proširenja
patronažne njege koje uključuje više skrbi u domu pacijenta uz korištenje informacijske i
zdravstvene tehnologije koja mora biti jedinstvena za patronažnu skrb(2).
Na temelju navedenog možemo zaključiti da je problematika u BiH i Engleskoj slična. Postoji
isti problem s neprepoznavanjem stručnog školovanja patronažnih sestara, njihovog priznanja i
vrednovanja u odnosu na sestre ostalih radnih mjesta. Također se i BiH javlja problem
nemogućnosti napredovanja patronažnih sestara. Kod nas se informatizacija patronažne njege tek
razvija, tek je došla u fazu eksperimentalne primjene i zahtjeva još puno angažmana i rada prije
potpune upotrebe. U Engleskoj je situacija drugačija. Tamo se ističe važnost upotrebe
tehnologije u domovima bolesnika, odnosno telemedicinski sistem. U Engleskoj i Švedskoj se
uhodano koristi tehnologija u radu patronažne njege. Patronažna sestra je povezana s pacijentima
na taj način da pacijent na mobitelu ili kompjuteru preko interneta šalje patronažnoj sestri
podatke. Na isti način patronažna sestra može kontaktirati pacijenta (2). U Ujedinjenom
Kraljevstvu razlikuju tri različita pojma: district nurses, district nursing teams, district teams
services.
District nurse (patronažna sestra) definiraju kao kvalificiranu medicinsku sestru s visokim
stepenom školovanja i specijalnim kvalifikacijama u praksi za sestrinstvo i akušerstvo.
District nusring team ( tim za patronažnu njegu) definiraju kao tim vođen patronažnom sestrom
podržanom od strane registriranih sestara, asistenata zdravstvene njege i pomoćnog osoblja.
District teams services (usluge timova patronažne skrbi) definiraju kao njegu u zajednici u
različitim situacijama od strane tima za patronažnu njegu. Ta njega uključuje širok spektar njege,
kao na primjer, podršku pacijenatu s dugotrajajućim stanjima u njihovim domovima i pružanje
2. SURADNJA PATRONAŽNE SESTRE S DRUGIM DJELATNOSTIMA
Svakodnevni rad patronažne sestre iziskuje uzajamnu suradnju s djelatnostima unutar i van
zdravstvenog sistema. Patronažna sestra surađuje s liječnikom opće medicine, sa zdravstvenom
njegom u kući, s ustanovama na ostalim razinama zdravstvene zaštite, socijalnom službom,
udrugama/ klubovima oboljelih. Najužu suradnju ostvaruje s liječnicima obiteljske medicine te
službom zdravstvene njege u kući bolesnika. S navedenim službama surađuje svakodnevno te
zajedno između ostalih odluka, donose odluke i u vezi zdravstvene njege oboljelog. Značajke
takve suradnje su da ona mora biti profesionalna, ozbiljna i da treba djelovati u smjeru interesa
oboljelog. U daljnjem tekstu je opisana suradnja s pojedinim djelatnostima.
2.1. Suradnja patronažne sestre s liječnikom obiteljske medicine (LOM)
Patronažna sestra je važan suradnik u timu obiteljske medicine jer osigurava proširenje
zdravstvene skrbi u dom bolesnika. Ona je sestra koja je svojim opažanjima važan izvor
informacija za liječnika (2). Patronažna sestra i liječnik obiteljske medicine usko surađuju u
svakodnevnom radu. Patronažna je sestra dužna izvještavati izabranog doktora o svom radu u
skladu sa utvrđenim planom kojeg donosi na temelju procjene zdravstvenog i socijalnog statusa
svih u familiji na svom području radi utvrđivanja prioriteta patronažne zdravstvene zaštite.
Zdravstvena njega u kući mora patronažnoj sestri proslijediti mjesečno izvješće o provedenoj
zdravstvenoj njezi u kući, kojeg ona mora odobriti i dostaviti nadležnom liječniku. Suradnja
ponekad može biti otežana. U familiji ponekad, preko pojedinih članova ulazi i po tri i više
liječnika, čime je suradnja patronaže s tim liječnicima uvelike otežana i onemogućena. To je
naročito prisutno na gradskom i prigradskom području, gdje se raspodjele stanovništva iz stare
podjele opredjeljivanja po mjestu stanovanja, rada i školovanja još nisu izgubile. Obiteljski
liječnik koji zbog sklopa okolnosti sve više gubi svoju temeljnu preventivnu ulogu, a kojemu je
stalo do zdravstvene zaštite svojih pacijenata, jedino u uskoj suradnji s patronažnom službom
može očuvati taj važan dio svoga profesionalnog rada(2).
2.2. Suradnja patronažne sestre sa zdravstvenom njegom u kući bolesnika
Nakon što je bolesnik otpušten s liječenja, patronažna sestra ili liječnik obiteljske medicine
dobivaju obavijest iz ustanove ili se pacijent javi njima. Nakon dogovora liječnika i patronažne
sestre ona odlazi u dom štićenika nakon prethodne najave štićeniku. patronažna sestra prema
opisu posla ima zadaću sama pronalaziti starije i nemoćne ljude koji imaju potrebu za njezinim
