Autori:

Jasmin Ferizbegovi

, Vedad Šaki

, Velija Katica,

azim Crnki

OSNOVE UZGOJA TOVNIH

GOVEDA

Sarajevo, 2009.

Naslov knjige: OSNOVE UZGOJA TOVNIH GOVEDA

Autori:

Jasmin Ferizbegovi

, Vedad Šaki

, Velija Katica,

azim Crnki

Recenzenti:
prof. dr. Salko Muratovi

, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet

Univerziteta u Sarajevu

prof. dr. Ahmed Muteveli

, Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu

prof. dr. Mensur Vegara,

University of Life Science Oslo-Norway

Izdava

: Promocult Sarajevo

Za izdava

a: Samira Katica Arnautovi

Lektor: Alma

oli

Tehni

ki urednik: mr. Samir Bekto

Štampa: Štamparija „Svjetlost“ Fojnica

Za štampariju: Šehzija Buljina, direktor

Tiraž: 500 primjeraka

-------------------------------------------------

CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo

636.2.08:338.43]

OSNOVE uzgoja tovnih goveda / Jasmin
Ferizbegovic ... [et al.]. - Sarajevo : Promocult,
2009. - 118 str. : ilustr. ; 24 cm

Biografije autora: str. 115-118. - Bibliografija:
str. 111-112

ISBN 978-9958-789-04-5

1. Ferizbegovic, Jasmin
COBISS.BH-ID 17277446
-------------------------------------------------

6.2.1. Odgoj podmlatka za tov ......................................................82

6.2.2. Ishrana teladi u tovu ..........................................................83

6.3. Ishrana junadi u tovu ..............................................................84

6.4. Tipovi tova junadi ...................................................................87

6.5. Ishrana odraslih goveda u tovu.................................................88

6.6. Krmna baza Bosne i Hercegovine i planiranje sto

ne hrane u tovu

goveda.................................................................................89

6.7. U

eš

e sto

ne hrane u cijeni prirasta.........................................89

7. ORGANIZACIJA TOVA NA GAZDINSTVIMA – FARMAMA, MJERE ZA

POVE

ANJE PROIZVODNJE GOVE

EG MESA .....................................95

7.1. Mjere za pove

anje proizvodnje gove

eg mesa...........................95

7.2. Dosadašnji rezultati u tovu goveda............................................99

7.3. Dužnosti i obaveze farmera ......................................................99

7.4. Oblici organizacije .................................................................101

8. SMJEŠTAJ I BOLESTI GOVEDA U TOVU ...........................................103

8.1. Higijena smještaja i držanja ...................................................105

8.2. Bolesti goveda u tovu ............................................................109

LITERATURA ...................................................................................111

RECENZIJE .....................................................................................113

BIOGRAFIJE AUTORA .......................................................................115

BOOK'S TITTLE: PRINCIPLES OF BEEF CATTLE BREEDING

Authors:

J. Ferizbegovic, V. Šakic, V. Katica, C. Crnkic

Reviewer's:

Prof. S. Muratovic, Faculty of Agriculture and Food Science, University of
Sarajevo,
Prof. A. Mutevelic, prof. Emerituss, Faculty of Veterinary Medicine,

University of Sarajevo
Prof. M. Vegara, University of Life Science, Oslo - Norway

Published by:

Promocult, Sarajevo

For Publisher:

Samira Katica-Arnautovic

Lector:

Alma Colic

Technical editor:

M.Sc. Samir Bekto

Printing:

„Svjetlost“ Fojnica

CONTENT OF THE BOOK

SUMMARY.......................................................................................... 8

1. INTRODUCTION.............................................................................. 9

2. BEEF PRODUCTION WORLDWIDE, IN EUROPE AND IN BOSNIA AND

HERZEGOVINA ..............................................................................13

2.1. The significance of cattle production for the national economy ......18

3. THE MARKET - REGULATOR AND DETERMINANT OF BEEF

PRODUCTION................................................................................21

3.1. The impact of market changes on the quality of animal products...24

3.2. The tendencies of development in demand for beef .....................26

3.3. The cyclic and seasonal fluctuations in production and consumption

of meat on the market ...........................................................30

3.4. The oversea's manufacturer's of beef and the world market .........32

3.5. Production and market of beef worldwide...................................34

3.6. Potential opportunities of beef production in

Bosnia and Herzegovina .........................................................35

4. CATTLE BREEDS AND BREEDING MEASURES TO INCREASE BEEF

PRODUCTION................................................................................41

4.1. Genetic possibilities to increase meat production.........................41

4.2. Biotechnology as a measure to increase productivity of cattle.......41

5. MEAT TYPES AND DUAL-PURPOSE BREEDS OF CATTLE ......................53

5.1. Background............................................................................54

5.2. The most important European breeds of beef cattle.....................58

5.2.1. Angus (Aberdeen-Angus) ....................................................58

5.2.2. Hereford ...........................................................................60

5.2.3. Sharolais (Charolais) ..........................................................61

SAŽETAK

Poljoprivredna proizvodnja ima veliko zna

enje za razvoj

privrede svake zemlje. U raznim dijelovima svijeta, a prema

specifi

nosti pojedinih zemalja, poduzimaju se i odgovaraju

agrarne mjere sa ciljem da se ta grana privrede maksimalno razvije.

Današnja je proizvodnja doživjela veliki tehni

ki napredak,

zbog zna

ajnog pove

anja volumena ratarske i sto

arske

proizvodnje. Me

utim, veliki dio zemalja, zbog pomanjkanja

sredstava za proizvodnju i deficita stru

nih kadrova, ne može da

iskoristi postoje

e mogu

nosti u razvoju vlastite poljoprivrede.

Govedarsku proizvodnju determinira broj, vrsta, pasmina,

kvalitet uzgoja doma

ih životinja i sredstva za proizvodnju. To nije

lahko ostvariti u govedarstvu zbog dužine proizvodnog procesa.

Postoje

e stanje u razvijenim zemljama nalaže i ostalim zemljama

da maksimalno ulažu sredstva za pove

anje proizvodnje gove

mesa. Takav model se, sa dobro osmišljenim agro-tehni

kim

mjerama i zahvaljuju

i prirodnim i kadrovskim resursima, nudi i za

Bosnu i Hercegovinu.

Nema niti jedan ozbiljan razlog da Bosna i Hercegovina u tim

nastojanjima ne uspije i u skoroj budu

nosti stvori realnu

pretpostavku za pove

anje govedarske proizvodnje za 2 - 3 puta u

odnosu na sadašnju. Tehnika proizvodnje tovnih goveda ima sigurno
naglašeno zna

enje. No, bez istovremenog rješavanja i ostalih

zna

ajnih faktora, ne

emo ni lahko ni brzo podi

i tu proizvodnju.

Imaju

i na umu esencijalno zna

enje proizvodnje gove

mesa za našu privredu, u ovom rukopisu

e biti analizirani problemi

koji su zna

ajni za daljnji razvoj te proizvodnje. Rukovode

i se

suvremenim dostignu

ima nauke, prikazat

emo tehnološke

varijante na na

in koji bi u potpunosti mogao biti primjenljiv u

praksi.

SUMMARY

Agricultural production is of great importance for economy

development of every country. In diferent parts of the world, and by
caracteristics of specific countries suitable agrarien measures are

being made with goal of maximum development of that economy
branch.

Production of tuday has great technological improvement,

because of big important increase of cultivation of soil and cattle
breeding volume of production. However, big part of countries,
because of lack of means for production and deficit of higlhy

educatet pearsonell, can not use exsisting possibilites in
development of their own economy.

Cattle production is determened by the number, species,

breed, quality of domestic animals breeding and instruments for

production. That is not easy to achieve in cattle breeding because of
the lenght of production process. Present state in developed
countries is commiting other countries to invest maximum

instruments for increase production of cattle meat. That kind of
model is, with well designed agro-tehnological measures and thanks
to natural and highly educated people, offered also for Bosnia and

Herzegovina.

There is not reason for BiH fail in those made efforts and that

in near future create real assumption for increasing cattle production
for two or three times in relatin to present. Production tenique of

beef cattle for sure has emphasied meaning. But, without solving
other meaningful factor in the same time, wi will not be able to
increase that production easely.

Having in mind crucial meaning of production of cattle meat

for our economy, in this writting it will be analised all the problems
which are meaninfol for later development of that production. Guide

by modern science achievement we will show you all techonogical
instruments in a way which could be completely applied practise.

Osnove uzgoja tovnih goveda

narodi tih zemalja oskudijevaju u osnovnim prehrambenim artiklom
– kruhom.

Iako su razvijene zemlje došle u situaciju da podmiruju

vlastite potrebe iz nacionalne proizvodnje, pa

ak imaju i viškove

pojedinih ratarskih proizvoda, posebno žitarica, u sve težoj su
situaciji u pogledu podmirenja tih potreba nekim animalnim

proizvodima iz vlastite proizvodnje.

To donekle vrijedi i za sto

arsku proizvodnju koju determinira

broj, vrsta, pasmina, kvalitet uzgoja doma

ih životinja i sredstva za

proizvodnju. To nije lako ostvariti kod svih vrsta doma

ih životinja

zbog dužine proizvodnog procesa.

Razvijene zemlje sa dobrim rezultatima u sto

arstvu imaju

razmjerno veliku proizvodnju, ali ujedno i veliku potrošnju mesa

goveda. S pove

anim standardom raste potrošnja u znatno ve

mjeri od proizvodnje.
Postoje

e stanje u razvijenim zemljama nalaže i ostalim

zemljama da maksimalno ulažu sredstva za pove

anje proizvodnje

gove

eg mesa. Takav model ili sli

an trebalo bi primijeniti i za Bosnu

i Hercegovinu. Konceptualno treba primijeniti i favorizirati dobra i
uspješna rješenja. Iskustva govore da dobro aplicirani modeli donose

višestruku korist. Nema niti jedan ozbiljan razlog da Bosna i
Hercegovina u tim nastojanjima ne uspije i u skoroj budu

nosti stvori

realnu pretpostavku za pove

anje proizvodnje za 2-3 puta.

Raspolažemo dovoljnim površinama koje se mogu iskoristiti za
proizvodnju sto

ne hrane. Postoje optimalni uvjeti za zna

ajniju

sto

arsku proizvodnju. U pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine

ostvareni su veliki prinosi sto

ne hrane po jedinici površine. Sa dobro

osmišljenim agro-tehni

kim mjerama, u perspektivi se mogu

ostvariti još ve

i prinosi i koli

ine. Raspolažemo i drugim krmivima

za navedenu proizvodnju. Naro

ito, to vrijedi za voluminozna krmiva

i nusproizvode industrije (rezanci, še

erna repa, itd.). Izgra

en je

veliki broj fabrika sto

ne hrane razli

itog kapaciteta.

Cijene

i da ova dva faktora zna

ajno odlu

uju o volumenu

proizvodnje gove

eg mesa, treba nastojati da se oni neprestano

poboljšavaju u skladu sa mogu

nostima i potrebama. Tu bi zna

ajnu

ulogu moralo imati iskustvo i znanje svih subjekata kako na
društvenom tako i na privatnom gazdinstvu koji su se bavili

farmskim uzgojem uz napomenu da nije relevantno je li favorizirana
proizvodnja mlijeka ili mesa. Name

e se tako

er potreba izgradnje

specijaliziranih tovilišta, kao i adaptacije postoje

ih, koja

e po

svojoj funkcionalnosti udovoljiti zahtjevima te proizvodnje i
nadolaze

im evropskim standardima. Osobitu pažnju treba pokloniti

poslovnim odnosima s individualnim proizvo

ima-farmerima koji

ulaze u proizvodnju za koju imaju velike mogu

nosti.

Uvod

Navedena i mnoga druga pitanja imaju veliko zna

enje da bi

se osigurali perspektivno realni planovi u pove

anju volumena

proizvodnje gove

eg mesa u Bosni i Hercegovini. Mi kao mogu

zemlja izvoznica gove

eg mesa, smatramo da treba obratiti posebnu

pažnju na kontinuirani plasman na inostranom tržištu ukoliko do
toga do

e. To je za nas bitan, slobodno možemo re

i odlu

uju

faktor od kojeg

e ovisiti ho

e li se i u kojoj mjeri

bosanskohercegova

ki proizvo

i orijentirati na tu proizvodnju.

Kako su mogu

nosti izvoza gotovo neograni

ene, nema razloga da

se to pitanje ne riješi u skladu s op

im nastojanjima koje naša

zemlja danas provodi da se sa što ve

im brojem artikala uklju

i u

unarodnu podjelu rada.

Gledano u cjelini, ne radi se, dakle, samo o tovu goveda.

Problem je mnogo širi i kompleksniji. U pitanju je sagledavanje više
faktora koji se uklju

uju u proces proizvodnje gove

eg mesa.

Kompleksno tretiranje unapre

enja i intenziviranja te grane

proizvodnje može brzo utjecati na njeno poželjno rješenje. Tehnika
tova ima sigurno naglašeno zna

enje. No, bez istovremenog

rješavanja i ostalih odlu

uju

ih faktora, ne

emo ni lako ni brzo podi

tu proizvodnju.

Imaju

i na umu esencijalno zna

enje proizvodnje gove

mesa za našu privredu, u ovom materijalu

e biti analizirani problemi

koji su zna

ajni za daljnji razvoj te proizvodnje. Rukovode

i se

suvremenim dostignu

ima nauke, iznijet

emo tehnološke varijante

na na

in kako bi ih praksa mogla što potpunije primijeniti.

MESNO GOVEDARSTVO U SVIJETU,

EVROPI I BOSNI I HERCEGOVINI

Analizom proizvodnje gove

eg mesa u glavnim proizvo

kim

centrima svijeta, ustanovili smo da su mogu

nosti njenog daljnjeg,

znatnijeg pove

anja ograni

ene. To se posebno odnosi na zemlje u

kojima je govedarstvo razvijeno i visokoproduktivno. Iako te zemlje
ulažu velike napore da pove

aju obim proizvodnje, one u realizaciji

tih nastojanja nailaze na objektivne poteško

e, fiziološkog i

biološkog karaktera, koje još za sada nauka nije riješila. U današnjoj
situaciji u govedarstvu tog podru

ja postoje odre

ene rezerve u

reprodukciji i proizvodnji nešto ve

ih koli

ina mesa po plotkinji. No i

one

e donekle biti neutralizirane zbog pove

anja proizvodnje

mlijeka po kravi, što

e dovesti do smanjenja njihova fonda, a time i

broja teladi kao osnovnog materijala za proizvodnju mesa. Nadalje,
suvremeno stajalište medicine da je bolje trošiti više biljne masti, a

manje mlije

ne, odrazit

e se na skromniju potrošnju mlijeka, a time

indirektno i na smanjenje proizvodnje gove

eg mesa. Navedene

analize upu

uju da na svjetskom tržištu ne

e biti dovoljno tog

proizvoda.

Potrošnja gove

eg mesa u svijetu, posebno u industrijski

razvijenim zemljama, naglo raste. Kao dominantan faktor na to
utje

e standard stanovnika. Ve

a kupovna mo

mijenja strukturu

prehrane u korist sve ve

e potrošnje proizvoda animalnog porijekla,

u kojima gove

e meso ima osobito zna

enje.

Osnove uzgoja tovnih goveda

Tabela 1.: Proizvodnja gove

eg i tele

eg mesa u svijetu (u 1.000 kg)

godina 2000:1980

2000:1990

Podru

1980. 1990. 2000. ±% ±%

Svijet 45.555.675

53.434.610 56,588,394

24.22 5,90

Afrika 3.025.281

3.357.581 3,917,621

29.50 16,68

Azija

11.050,050

Evropa:

zapadna

8.756.483

9.200.313 7.688.288

-12.20 -16,43

isto

na 2.001.938

2.053.171 1.012.593

-49.42 -50,68

J. Amerika

7.507.599

9.368.722 11.722.024

56.14 25,12

Sj. i Cen.

Amerika 12.297.443

13.119.267 15.561.203

26.54 18,61

Okeanija 2.077.238

2.176.058 2.582.033

24.30 18.66

Izvor: FAO, 2002

Tendencija razvoja svjetske privrede pokazuje da

stimulansi za pove

anje gove

eg mesa biti sve ve

i u perspektivi,

budu

i da stalno raste dohodak – kupovna mo

stanovništva. Taj

porast dolaziti do izražaja u kupovnoj snazi ne samo po stanovniku,
ve

e se o

itovati i u kupovnoj sposobnosti pojedinih nacija i

podru

ja svijeta.

Tabela 2. Proizvodnja gove

eg i tele

eg mesa u EU (u 1.000 kg)

Zemlja

godina 2001:1980

2001:1990

1980. 1990.

2001. ±% ±%

EU (15)

8.512.528

8.947.564 7.383.500

-13.26 -17.48

Austrija 205.500

223.783

216.700

5,45 -3.17

Belgija/Lux. 310.774

322.614

285,000

-8,29 -11.66

Danska 245.299

201.699

158.000

-35,59 -21.67

Finska 113.700

118.160

90.000

-20,84 -23.83

Francuska 1.838.000

1.911.747 1.571.200

-14,52 -17.81

Njema

ka 1.892.590

2.111.968 1.363.000

-27,98 -35.46

ka 111.323

79.431

66.000

-40,71 -16.91

Irska 446.400

515.000

580.000

29,93 12.62

Italija 1.146.823

1.164.855 1.160.000

1,15 -0.42

Holandija 418.643

521.000

475.000

13,46 -8.83

Portugal 102.586

116.411

98.600

-3,89 -15.30

Španija 421.549

513.898

529.000

25,49 2.94

Švedska 157.341

145.255

140.000

-11,02 -3.62

Vel. Britanija

1.102.000

1.001.743

651.000

-40,93 -35.01

Izvor: FAO, 2002

Osnove uzgoja tovnih goveda

Slovenija :

: 86.47

77.15

77.17 75.34

Slova

ka :

: 71.04

71.74

68.49 68.99

Finska 100.95

91.44 81.19

74.95

70.62 68.23

Švedska 88.83

89.58 81.41

67.89

75.81 72.61

Velika Britanija

234.50

233.15 233.25

280.63

286.75 299.83

Norveška :

: 70.74

58.23

53.00 49.94

Izvor: EUSTAT, 2008

Perspektiva u proizvodnji i op

enito aktivnost na podru

govedarstva u bližoj i daljnjoj budu

nosti

e biti relativno stabilna u

zemljama EU. Unazad desetak godina krenulo se i sa uzgojem
goveda na ekološki prihvatljivima farmama. Ova grana sto

arstva

postaje iz godine u godinu sve atraktivnija i dobiva internacionalni
zna

aj. Naredna tabela pokazuje tendenciju porasta uzgoja goveda

na ekološkim farmama u zadnjih nekoliko godina.

Tabela 4. Broj uzgajanih goveda na eko-farmama u zemljama EU

Država/

godina

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

Austrija

331.441 333.826 338.593 342.055

Belgija 44.506

20.732

29.677

32.190

30.116

33.422 37.897

Bugarska

329 395

eška Rep.

100.304

67.956 115.192

Danska 150.512 144.977 133.279 125.200 122.760 132.147

Estonija

9.289

13.312 13.774

Španija

53.295

56.701

81.471

Finska 14.795

17.134

18.227

18.029

19.048

22.409 25.512

Francuska

7.760

14.219

14.776

22.900

22.292 25.104

arska

8.661

7.926

8.747

Irska

21.950

24.450

Italija

164.536 189.806 215.022 222.516 222.725

Litvanija

6.616

3.843

15.997 19.964

Luxemburg

952

Latvija

10.037

21.439

55.319 50.530

Malta

0.00

Holandija 41.023

36.373

36.669

34.841

36.269

36.799 40.129

Norveška

18.649

18.533

18.881 20.311

Portugal

8.202

18.329

54.351

62.218

Rumanija

11.365

Švedska

92.304

91.515

95.936

Slovenija

13.098

14.539

14.464 17.488

Slova

8.786

12.761

20.133

28.922

V. Britanija

70.100

91.310 216.779 200.959 214.276 244.752 250.376

Izvor: EUROSTAT, 2008

Mesno govedarstvo u svijetu, Evropi i Bosni i Hercegovini

S obzirom na fleksibilnost ekonomskih grupacija i stvaranje

velikih integracijskih podru

ja, napose u zemljama zapadne Evrope,

uklonit

e se mnoge zapreke u prometu, koje su do sada bile ko

nica

u proizvodnji i plasmanu navedenog proizvoda. Perspektiva u
proizvodnji, a imaju

i u vidu i veli

inu i kupovnu snagu potrošnog

podru

ja, daje mnogo jasniju orijentaciju subjektima i nosiocima

proizvodnje gove

eg mesa. To

e nesumnjivo djelovati i na

adekvatan tretman govedarstva u nacionalnoj privredi. Zakoni tržišta
i logika privrednog prosperiteta osigurat

e govedarstvu kvalitetno

novi položaj koji

e omogu

iti njegov daljnji razvoj u skladu s

objektivnim nacionalnim potrebama.

Može se o

ekivati da

e u govedarsku proizvodnju biti ulagana

a financijska sredstva i kapital, jer

e to uvjetovati zakoni tržišta i

težnja za profitom. S obzirom na rastu

e zna

enje tog artikla na

svjetskom tržištu posebno na pove

anje njegove cijene, do

e i do

njegove ekspanzije. Kako je perspektiva ulaganja kapitala u tu granu

privrede dugoro

na, neminovno je da bi on mogao stalno djelovati i

iskoristiti postoje

e rezerve u proizvodnji gove

eg mesa i tako mu

osigurati prosperitet u daljnjem razvoju.

Interes za profitom i kapitalom promijenit

e pasminsku

strukturu goveda i izgraditi takve proizvodne pasminske tipove koji

e najbolje odgovarati njegovim interesima u pojedinim zemljama i

podru

jima svijeta. Uslijedit

e i daljnja racionalizacija u proizvodnji

s obzirom na mogu

nosti koje tu postoje, kao što su: izgradnja

velikih tovilišta, poboljšanje tehnologije prehrane i daljnja
industralizacija tehnološkog postupka. Velike, a za sada nedostupne
rezerve u proizvodnji gove

eg mesa nalaze se u neriješenim

fiziološko-biološkim svojstvima goveda. U tom smislu biti

e u

interesu ulaganje finansijskih sredstava u znanstvena istraživanja
kako bi se riješile te nepoznanice, kao što su pove

anje plodnosti

krava, tj. ve

i porod blizanaca i kontrola spola, proizvodnja što ve

broja muške teladi (posljednje se može uskoro o

ekivati).

Suvremena industrijalizacija tova goveda koja

e maksimalno

koristiti mehanizaciju i automatizaciju pove

e produktivnost

rada. S obzirom na interes i stabilnost tržišta gove

eg mesa, može

se o

ekivati da

e prihodi zaposlenih u toj grani privrede biti

izbalansirani sa prihodima u drugim zanimanjima. To

e privu

radnu snagu ka ovoj vrsti proizvodnje i djelovati kao stabiliziraju

faktor, što do sada u mnogim zemljama nije bio slu

aj.

Ako uvažimo perspektivna kretanja i parametre, te tendencije

u proizvodnji i potrošnji gove

eg mesa, ta

e grana privrede samo

izmijeniti svoj položaj i osigurati adekvatniji položaj u nacionalnim
privredama ondje gdje takvi odnosi nisu bili. Zemlje koje iz bilo

kojeg razloga ne bi prihvatile navedeni pravac kretanja i objektivno

Mesno govedarstvo u svijetu, Evropi i Bosni i Hercegovini

Tabela 5. Brojno stanje goveda u Bosni i Hercegovini

Godina /

Indeks

1990 1996 Indeks

1996/90

2006 2007 Indeks

2007/06

broj goveda

873.605 500.957 57,3%

514.869

233.000

467.986

226.000

90,9%

proizvodnja

mlijeka/000 t

662.385

312.062

724.251

313.330

109,3%

broj muženih

krava

312.629

306.844 98,1%

1 podaci za Federaciju BiH

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku

U razvijenim dijelovima svijeta sto

arska proizvodnja

predstavlja i do 70%, a samo govedarska proizvodnja 40-50%

vrijednosti cjelokupne poljoprivredne proizvodnje. Prihvatimo li
navedeni kriterij, onda u našoj zemlji sto

arska proizvodnja

predstavlja oko 50%, a govedarska 20-25% vrijednosti ukupne

poljoprivredne proizvodnje. Razlozi su za to poznati. Naime, godišnje
po kravi proizvodimo u prosjeku 1.300–1.400 litara mlijeka, te 90-
100 kg mesa, što je znatno manje nego u zemljama sa razvijenom

poljoprivredom. Navedeni podaci ukazuju na niske kapacitete naše
govedarske proizvodnje pa time i na nedovoljne koli

ine raspoloživih

mlijeka, mlije

nih

proizvoda i mesa.

Tabela 6. Kategorije goveda privedena klanju, neto težina i randman

oktobar-decembar 2007

Zaklana stoka

broj grla

neto težina, t

randman

Goveda ukupno

42.034

7.373,30

53,6

Telad

17.192

1.168,70

57,7

Junad

17.083

1.760,10

54,6

Ostala goveda

7.759

2.028,50

49,5

Izvor: Agencija za statistiku BiH, 2008

Ako se realizira usvojena strategija poljoprivredne

proizvodnje, ne samo da bismo osigurali potrebe doma

eg tržišta,

bismo izvozili i znatne koli

ine, što je od osobitog interesa za

nacionalnu privredu i njen još dalji brži razvoj u perspektivi.

Perspektiva u proizvodnji i op

enito aktivnost na podru

govedarstva u bližoj i daljnjoj budu

nosti apsorbirat

e sve više

ljudskih umnih i fizi

kih sposobnosti. Ta

e grana sto

arstva postati

atraktivnija, privu

e više sredstava i radne snage i tako potencirati

njenu specifi

nu vrijednost, a time nacionalni i internacionalni

zna

aj.

Osnove uzgoja tovnih goveda

S obzirom na naš položaj, intenzivni razvoj, prostor i vrijeme u

kojem se nalazimo, treba ra

unati da

e kupovna mo

našeg

stanovništva brzo rasti. To zna

i da

e rasti i kapaciteti potrošnje

uop

e, a posebno animalnih živežnih namirnica. Ta

injenica ukazuje

na ozbiljnost zadataka koji stoji pred nama i na

ijem rješavanju

treba intenzivno raditi, koliko zbog podmirenja vlastitih potreba,

gotovo isto toliko zbog uklju

ivanja navedenih proizvoda ka izvozu u

druge zemlje.

Osnove uzgoja tovnih goveda

hrane kao relevantan faktor suvremene proizvodnje gove

eg mesa.

Ta se proizvodnja, dakle, temelji na dostignu

ima nauke, bez

ije

primjene ne može do

i do željenih rezultata u proizvodnji. Nova

tehnologija i primjena znanja u tovu goveda nastoje se proširiti na
sve proizvo

e kako na društvenom tako i na privatnom sektoru.

Primjena te tehnologije u širim nacionalnim razmjerama utjecat

na masovnu proizvodnju i obuhvatiti maksimalan broj grla sposobnih
za tov. Spomenuti

e se cilj ostvariti samo ako su proizvo

materijalno zainteresirani. Taj faktor treba imati posebno na umu, to
više što materijalna stimulacija za proizvo

e mora biti fiksirana na

dugi rok, jer to zahtijeva karakter spomenute proizvodnje.
Faktor

koji

e imati važan utjecaj na kvalitativne i

kvantitativne promjene u pove

anju proizvodnje mesa jeste i veli

ina

proizvodne jedinice – tovilišta. U društvenom sektoru potrebno je
organizirati samostalne, specijalizirane tovne pogone. Samo preko
njih može se racionalizirati proizvodnja i pove

ati produktivnost

rada. U privatnom sektoru neophodno je selekcionirati proizvo

e i

preferirati one koji imaju materijalnu bazu za ve

u proizvodnju

gove

eg mesa. Nužno je kooperacijom obuhvatiti što ve

i broj

proizvo

a i tako dati novi kvalitet toj proizvodnji. Težište je, dakle,

na selektivnosti nosilaca proizvodnje i okrupljivanju proizvodnih
jedinica. Pri tome treba imati na umu zainteresiranost i perspektivu
radne snage u tom sektoru koja mora imati jasnu situaciju, ve

efekte i materijalnu podršku u toj proizvodnji.

Trenutno stanje predstavlja bitne elemente za integraciju i

kooperaciju proizvodnje mesa. Ono nam ukazuju na zna

aj i važnost

proizvodnje gove

eg mesa u nacionalnoj privredi. Potroša

i su drugi

važan faktor koji utje

e na proizvodnju gove

eg mesa. I na tom

sektoru zbivaju se kvalitetnije promjene.

Potroša

e u prvom redu interesira koli

ina, kvalitet i cijena

proizvoda. Uzme li se u obzir da u strukturi prehrane približno 30%
izdataka pripada potrošnji mesa, onda to najbolje pokazuje koliko
zna

enje za potroša

e ima taj artikl. Cijena je, me

utim, odlu

uju

faktor za potroša

e i proizvo

e. Tu dolazi do sukoba njihovih

interesa. I to je jedan od faktora koji izaziva u svijetu velike
diskusije i ima svoje zastupnike na jednoj i na drugoj strani, pa se
taj problem razmatra u nacionalnim privredama sa suprotnih

stajališta. To ga tako

er postavlja u centar razmatranja kad je rije

o njegovoj proizvodnji i potrošnji te važnosti za nacionalnu privredu.

injenica je, me

utim, da posljednjih godina cijena mesa

zna

ajno raste. Tako veliko pove

anje nisu predvidjeli ni najve

optimisti. Posljednjih godina ra

una se da je cijena mesa goveda na

evropskom tržištu porasla u prosjeku za oko 25 - 30%. Smatramo

da bi naše efikasnije uklju

ivanje u svjetsku privrednu razmjenu

Tržište - regulator i determinator proizvodnje gove

eg mesa

snažno djelovalo na pove

anje produktivnosti u toj grani

proizvodnje. Tendencije intenzivne razmjene sa svjetskim tržištem
mesa goveda nametnut

e reviziju troškova proizvodnje i

prilago

avanje svjetskoj produktivnosti tog artikla. Budu

i da

svjetska produktivnost na taj na

in sve više utjecati na nacionalnu

privredu, to je najbolja garancija da

e pravac razvoja i

i tim putem.

Prema tome, parametri proizvodnje na svjetskom tržištu sve više

vrijediti i za reguliranje proizvodnje gove

eg mesa na doma

tržištu. U prvo vrijeme mogu se o

ekivati oscilacije u proizvodnji,

osobito u potrošnji.

Privredna politika Bosne i Hercegovine suo

e se s

potrebom izgradnje adekvatnog instrumentarija koji

e neutralizirati

oscilacije u proizvodnji i osigurati njen razvoj u pravcu koji je

zacrtala privredna reforma.

Ukoliko Bosna i Hercegovina želi strateški utjecati na volumen

pove

anja proizvodnje mesa goveda, to se može ostvariti zna

ajnim

ulaganjem kapitala u tu granu privrede. U pravilu on se ulaže u one
grane privrede koje mu osiguravaju prosje

nu stopu akumulacije.

Prema tome, do

e do ulaganja sredstava u proizvodnju gove

mesa samo onda ako ima izgleda za odgovaraju

i materijalni interes.

Da bi se ta proizvodnja aktivirala prema postoje

im mogu

nostima,

treba o tim faktorima neprestano voditi ra

una. Na tom putu razvoja

ne bi nas smio zadržati porast troškova proizvodnje, koji je

neminovan, jer je neovisan od proizvo

a mesa. On je posljedica

niza faktora, a usko je povezan sa sredstvima za proizvodnju kod
kojih tako

er postoji tendencija porasta cijena na svjetskom i

nacionalnom tržištu.

Poskupljenje mesa uop

e, a posebno gove

eg mesa,

posljednjih godina nije samo posljedica razvoja proizvodnje i
potrošnje. Standard stanovništva i pove

ani prihodi imaju veliki

utjecaj na pove

anje cijena i elasti

nost potrošnje i potražnje. To je

nadalje, utjecalo i na troškove proizvodnje i reakciju proizvo

a na

cijene gove

eg mesa na svjetskom tržištu. Koeficijent elasti

nosti

potrošnje i potražnje tako

er se kre

e u pravcu ve

e potrošnje

gove

eg mesa.

Mišljenje da je samo nedovoljna ponuda dovela do pove

anja

cijene gove

eg mesa, ne može se braniti u posljednje vrijeme. To

demantiraju doga

aji na evropskom tržištu. Potrošnja mesa po

stanovniku porasla je svuda u Evropi.

Pove

ana potrošnja normalno uzrokuje i pove

ane cijene. Ali

kako je porasla potrošnja, to zna

i da je porasla i proizvodnja,

odnosno ponuda toga artikla. Ponuda je uvijek bila više-manje
dovoljna u svim zemljama, no unato

tome porasla je i cijena.

Ponuda gove

eg mesa bila je ili doma

e proizvodnje ili (u zemljama

Tržište - regulator i determinator proizvodnje gove

eg mesa

kako bi se zadovoljili zahtjevi potroša

a za visokovrijednim

kvalitetima gove

eg mesa.

Promjene se vide i u poboljšanju prehrane ostalim artiklima

animalnog porijekla. Najzapaženija je promjena u posljednje vrijeme
u velikom pove

anju potrošnje animalnih artikala po glavi

stanovnika. Do tih je promjena došlo u svim razvijenim zemljama.

Najve

a porast je u potrošnji mesa, posebno u pove

anju potrošnje

njegovih mršavih dijelova. Tendencija porasta potrošnje osje

a se i

kod drugih animalnih proizvoda kao što su jaja, ali ne tolika kao što
je s potrošnjom mesa. Trend potrošnje kre

e se u pravcu potražnje

skupljih artikala, tj. kvalitetnih dijelova mesa, naro

ito gove

mesa.

Gotovo u svim zemljama proizvodnja se orijentira prema

zahtjevima tržišta. Snažno se pove

avala proizvodnja za tržište, a

smanjili izvori opskrbe iz naturalne proizvodnje. Tržište postaje sve
više odlu

uju

i faktor koji determinira proizvodnju, naro

ito njen

volumen i kvalitet. Ono utje

e na pravac proizvodnje izrazito

kvalitetnih vrsta mesa, odre

enog ukusa i izjedna

ene svježine,

visokog homogeniteta, op

enito traži proizvod ta

no odre

enog

kvaliteta klasificiranog standardima u pojedinim zemljama.

Preobražaj se o

ituje i u preradi tih artikala, u pakovanju, transportu

i dostavi do potroša

a. To je nadalje utjecalo i na opremu trgova

mreže i doma

instva sa ciljem da se svrsishodnije i racionalnije

koriste ti artikli. Veliki je ulogu pri tome odigrala i industrija prerade
koja stavlja potroša

ima na raspolaganje artikle za neposredno

uživanje. Tržište, dakle vrši snažan utjecaj ne samo na agrarnu
proizvodnju i kvalitet proizvoda ve

i na snažnu promociju filozofije

HACCP pristupa problemu higijene i zdravstvene ispravnosti
namirnica. Duboko se nadamo da

e u bliskoj budu

nosti primjena

HACCP sistema za svakog gra

anina Bosne i Hercegovine biti dio

životne filozofije o vlastitom zdravlju. Zahtjevi potroša

a za

kvalitetom proizvoda u razvijenim zemljama uglavnom su osigurani
nacionalnim standardima. U posljednje vrijeme sve više se kreiraju i

unarodni standardni kvaliteta,

emu teže nacionalne privrede. To

je uvjetovano op

im kretanjem razvoja i potrošnje me

unarodne

podjele rada.

Suvišno je isticati nužnost poznavanja stanja, promjena i

tendencija kretanja u razvoju potrošnje prehrambenih artikala. To je
postulat bez kojeg se ne može uspješno poslovati. U velikoj mjeri to
vrijedi i za nacionalno tržište. U zemljama s razmjerno nižim

standardima zahtjevi potroša

a nisu tako oštro izdiferencirani, iako

se kre

u u navedenom pravcu. U zemljama visokog standarda,

zahtjevi potroša

a su dominantni i direktno utje

u na proizvodnju.

Proizvo

i prehrambenih artikala moraju poznavati to stanje. To je

Osnove uzgoja tovnih goveda

uzrok zašto ispitivanje, prou

avanje i pra

enje tržišta postaje

sastavni dio poslovnog uspjeha u proizvodnji.

Prošlo je vrijeme kada su proizvo

i mogli proizvoditi po

svojoj želji i bez teško

a plasirati artikle na tržištu. Razvijeno tržište

danas ima definirane zahtjeve za strukturom proizvoda i njihovim
kvalitetom. Proizvo

i se moraju prilagoditi tim zakonima tržišta. O

njihovoj fleksibilnosti na tržištu ovisi njihov prosperitet.

3.2. Tendencije razvoja potražnje gove

eg mesa

Analiziraju

i tržište gove

eg mesa, nemogu

e je mimoi

proizvodnju animalnih artikala u cjelini. Posebno to vrijedi za mlijeko
i važnije vrste mesa.

U zemljama zapadne Evrope kapacitete proizvodnje mesa

goveda determiniraju u prvom redu kapaciteti proizvodnje mlijeka.
Me

utim, ve

danas se opaža tendencija za proširenjem i

pove

anjem proizvodnje mesnog tipa goveda, kako po broju tako i

po kapacitetima proizvodnje po grlu. U tom pravcu odvija se
govedarska proizvodnja u nekim prekomorskim zemljama, naro

ito u

SAD, gdje je potražnja za mesom goveda unato

visoke potrošnje

vrlo visoka. Razmatraju

i tržište gove

eg mesa, op

enito govedarsku

proizvodnju s iznijetog aspekta, nemogu

e je izolirano tretirati tržište

razvijenih zemalja, naro

ito onih s razvijenom govedarskom

proizvodnjom. Budu

i da veliki dio svijeta oskudijeva u animalnim

proizvodima, može se pretpostaviti da

e razvijene zemlje težiti da

zna

ajno pove

aju proizvodnju i stvore realne pretpostavke za

plasman svojih proizvoda na svjetskom tržištu. Proces je sli

an i kod

drugih proizvoda, pri

emu se ne smiju zaboraviti komparativni

troškovi proizvodnje. To su faktori koji

e utjecati i na pove

anje

volumena proizvodnje gove

eg mesa.

Iako je volumen proizvodnje mesa iz postoje

eg broja goveda

u razvijenim zemljama Evrope relativno velik, on još uvijek nije u
skladu s realnim mogu

nostima. Postoje

e se rezerve nastoje

aktivirati mjerama agrarne i ekonomske politike.

Da bi se mogle sagledati i ocijeniti tendencije razvoja tržišta

gove

eg mesa, potrebno je razmotriti i odnose s ostalim vrstama

mesa. U zemljama zapadne Evrope, kao glavnom i najve

uvozniku gove

eg mesa potrošnja je u posljednjih deset godina

znatno porasla. Smatra se da 20-25% pove

anih koli

ina otpada na

porast stanovništva, a 75-80% na porast potrošnje po stanovniku

godišnje. Porast potrošnje posljedica je pove

anog dohotka.

Porast potrošnje pojedinih vrsta mesa ovisan je o više faktora.

Posebno zna

enje imaju odnosi cijena izme

u pojedinih vrsta mesa,

a cijena je uvjetovana produktivnoš

u rada i troškovima njihove

Osnove uzgoja tovnih goveda

je pitanje da li ve

a tjelesna masa uvijek zadovoljava interese

proizvo

a. Potroša

i s visokim standardom sve više traže

kvalitetno meso teladi. Proizvo

i u postoje

im prilikama visokog

standarda tendiraju tovu teladi do težine 200-250 kg. Takav im tov u
postoje

oj situaciji na tržištu omogu

uje relativno ve

e zarade nego

onaj kod težine junadi 400-600 kg. Visoki standard traži takvo meso,

pri

emu nije glavna cijena. Vrijeme dužeg tova unosi nesigurnost i

rizik u poslovanju za proizvo

e, a kona

no nisu sigurni da

e u

takvim prilikama posti

i i ve

u zaradu. Tehnologija i fiziologija takvih

tovljenika u korelaciji je sa ve

im troškovima. Evidentno je da se

sukobljavaju interesi proizvo

a sa zahtjevima tržišta kad je u

pitanju obim proizvodnje. Me

utim, proizvo

i udovoljenjem

zahtjevima potroša

a visokog standarda potenciraju još više tu

suprotnost.

Takvo stanje na tržištu ograni

ava ve

im prihodima i

promjenom strukture prehrane-a može se o

ekivati i u perspektivi

ograni

enje ina

e mogu

eg pove

anja volumena proizvodnje

gove

eg mesa.

Na obim proizvodnje utje

u i faktori produktivnosti i troškovi

proizvodnje. Pri tome sto

na hrana ima važnu ulogu. Prema op

ocjeni tržište raspolaže dovoljnim koli

inama sto

ne hrane, naro

ito

u razvijenoj me

unarodnoj podjeli rada kao što je danas.

Voluminozna i so

na krmiva vezana su više na nacionalna tržišta, a

koncentrati-sto

ne žitarice i biljna bjelan

evinasta krmiva dobavljaju

se na me

unarodnom tržištu. Budu

i da proizvodnja mesa poprima

sve više karakter industrijske proizvodnje, to se i koncentrati sve
više upotrebljavaju. Za to ima više razloga. Težište je na

intenziviranju tova goveda i proizvodnje kvalitetnog mesa. Uvjeti
tehni

ke i tehnološke mogu

nosti jednostavniji su u proizvodnji i

spremanju koncentrata nego voluminoznih i so

nih krmiva. Osobito

su teško

e oko spremanja dovoljnih koli

ina voluminoznih i so

nih

krmiva za vrijeme zimskog perioda. To je u direktnoj vezi s
upotrebom relativno ve

e radne snage, s odgovaraju

mehanizacijom, opremom, konzerviranjem, prostorom za spremanje,
itd. To, nadalje, od svakog pojedinog proizvo

a zahtijeva upotrebu

znatnih investicionih sredstava. I uz najsavjesniju manipulaciju
voluminoznim i so

nim krmivima postotak gubitaka hranjive

vrijednosti znatno je ve

i (15-25%) nego kod koncentrata. Izuzetak

ine pašnja

ka podru

ja s povoljnim klimatskim uvjetima u vrijeme

vegetacije, gdje voluminozna krmiva imaju bitnu ulogu i u

proizvodnji gove

eg mesa.

Posljednjih godina sve više raste udio koncentrata u tovu

goveda. U perspektivi se o

ekuje daljnje njegovo pove

anje. Smatra

se da se danas u zemljama zapadne Evrope troši oko 20%

Tržište - regulator i determinator proizvodnje gove

eg mesa

koncentrata u tovu goveda. U toku idu

ih nekoliko godina ra

una se

e se njegovo u

eš

e pove

ati na 40-50%.

Suvremena tehnologija uveliko

e utjecati na pove

anje

volumena proizvodnje sto

nih žitarica po jedinici površine. To

e se

odraziti i na njihovu cijenu. O

ekivani pad cijena sto

nih žitarica

stimulirat

e njihovu potrošnju. Pri tome ima vidnu ulogu industrija

sto

ne hrane, koja može dati kompletne, kvalitetne obroke za bilo

koju granu sto

ne proizvodnje, pa tako i proizvodnju gove

eg mesa.

Dakle, prednosti su koncentrata da se na manjem prostoru, ve

uštedom radne snage, u kra

em vremenskom periodu, manjim

angažiranjem investicionih sredstava, proizvodnja mesa racionalizira
i proizvodi bolja kvalitet. Ali, treba imati na umu da

e i u perspektivi

voluminozna i so

na krmiva prema datim mogu

nostima i prilikama

imati vidno zna

enje.

Poznato je da su prihodi poljoprivrednih radnika i u razvijenim

zemljama niži od prihoda radnika u drugim granama privrede,

naro

ito u industriji. To je jedan od razloga što dolazi do njihove

migracije iz poljoprivrede u industriji. U poljoprivredi ima sve manje
radne snage, pa se zbog toga traže forme proizvodnje koje

angažirati manje radne snage. Naro

ite se promjene zbivaju kod

manjih proizvodnih jedinica, obiteljskih proizvo

a, koji još uvijek

igraju veliku ulogu u proizvodnji mesa evropskih zemalja. Oni
prestaju biti naturalni proizvo

i, sve više proizvode za tržište pa

nastoje kalkulirati troškove radne snage prema uvjetima na tržištu.

Teško je pretpostaviti u bližoj perspektivi da

e se u zemljama

s malim proizvodnim jedinicama smanjiti troškovi upotrebe radne
snage po jedinici proizvoda gove

eg mesa, pa

e taj faktor biti i

dalje zna

ajan u pove

anju troškova proizvodnje. Postoje tendencije

da se u zemljama zapadne Evrope razviju specijalizirani tovlja

goveda. Me

utim, prema današnjoj situaciji teško se može o

ekivati

da bi oni poprimili karakter industrijske proizvodnje u ve

oj mjeri.

Struktura posjeda, navike i drugi faktori u tim zemljama ko

e takav

razvoj. On se ne

e mo

i zaustaviti i predstavljat

e duži proces

njegova ostvarenja. Prodor kapitala u tu granu privrede pod
jednakim uvjetima kao i u drugoj proizvodnji, ubrzat

e okrupljivanje

proizvodnih jedinica.

I pored iznijetih

injenica može se o

ekivati da

e u

budu

nosti tehni

ki, organizacijski, tehnološki i uzgojno-selekcijski

faktori imati utjecaj na pove

anje volumena i pojeftinjenje troškova

proizvodnje. Treba imati na umu da

e do

i i do izrade boljih,

kvalitetnijih krmnih smjesa, s boljim stimulansima koji

e dati ve

efekte u proizvodnji. Veliko

e zna

enje imati i uzgojno-selekcijski

rad sa svrhom izgradnje kvalitetnijih tipova za proizvodnju mesa,

kod kojih

e se o

itovati brži prirast i ve

i volumen proizvodnje po

Tržište - regulator i determinator proizvodnje gove

eg mesa

vremenskim intervalima, prilagoditi zahtjevima tržišta. Njima se
najbrže prilago

ava proizvodnja mesa peradi, zatim svinja, a

najsporije goveda. To je uvjetovano i biološkim osobitostima

pojedinih vrsta doma

ih životinja.

Ciklus goveda traje, me

utim, mnogo duže i iznosi 6-7 godina.

U zemljama industrijskog tova goveda koji je neovisan o

površinama, gdje se sto

na hrana nabavlja na tržištu, volumen

proizvodnje lakše se prilago

ava potrebama potrošnje. U takvim

prilikama kolebanja su na tržištu manja. U zemljama gdje je tov
goveda ovisan u velikoj mjeri o voluminoznim i so

nim krmivima,

volumen proizvodnje teže se prilago

ava zahtjevima potrošnje i ovisi

o žetvi sto

ne hrane. U nerodnim godinama junice predvi

ene za

uzgoj ne pripuštaju se, a krave s manjom proizvodnjom mlijeka

izlu

uju se iz uzgoja prije vremena. U takvim godinama broj

plotkinja opada, a pove

ava se broj klanja. Rezultat je padanje

cijena gove

em mesu na tržištu. To utje

e i psihološki na

proizvo

e pa oni pesimisti

ki ocjenjuju razvoj tržišta i ograni

avaju

uzgoj teladi. U uvjetima rodne godine sto

ne hrane pove

ava se broj

plotkinja. Ostaje manje grla za klanje pa je i koli

ina mesa na tržištu

manja. Tada cijena gove

eg mesa raste. Proizvo

i koji mogu

izbje

i ograni

enje broja teladi za uzgoj i plotkinja, uop

e u tim

uvjetima, u daljnjem periodu u mogu

nosti su da iskoriste

konjunkturu na tržištu i egaliziraju uve

ane troškove proizvodnje u

nerodnim godinama.

Ciklusna zbivanja imaju veliki utjecaj na proizvodnju. Kod ovih

vrsta mesa gdje je period ciklusa kra

i proizvodnja se brže

prilago

ava potrebama tržišta. U zemljama sa zna

ajnom

proizvodnjom mesa goveda takve pojave dovode do velikih teško

a u

cjelokupnom govedarstvu, pa i u nacionalnoj privredi u cjelini.
Posebno to vrijedi za one zemlje koje izvozom tog artikla ostvaruju

velika devizna sredstva. Budu

i da govedarska proizvodnja ima

zna

enje i za druge grane proizvodnje, posebno za industriju prerade

mesa, kože, itd., takve depresije dovode do velikih teško

a u tim

djelatnostima. Zna

ajno je ista

i da Bosna i Hercegovina nema

etabliranu agrarnu politiku tako da faza ciklusa koja poga

a fond

plotkinja i znatno smanjuje njegov broj negativno se odražava na
proizvodnju gove

eg mesa s tolikim intenzitetom da se ona ne može

više oporaviti za slijede

ih nekoliko godina, pa i uz velike napore u

tom pravcu. Ciklusi goveda uglavnom su redovna pojava s razli

itim

trajanjem i razli

itim intenzitetom djelovanja.

Djelovanje ciklusa goveda nastoji se neutralizirati raznim

mjerama, ovisno o mjerama agrarne politike pojedinih zemalja.
Karakteristika zemalja zapadne Evrope s razvijenom govedarskom

proizvodnjom pokazuje blaže djelovanje ciklusa. To se postiže

Osnove uzgoja tovnih goveda

poduzimanjem adekvatnih mjera da se sa

uva fond plotkinja. Ali ni

te mjere ne mogu odstraniti njegovu pojavu.

Pored ciklusa koji traju duže vrijeme pojavljuju se i sezonska

kolebanja unutar godine. Ta su kolebanja vidljiva sa stanovišta
proizvodnje i potrošnje. Sezonska kolebanja u proizvodnji tokom
godine uzrokovana su na

inom i mogu

nostima prehrane, kao i

kategorijom goveda za klanje.

Ako se goveda tove na industrijski na

in krmom koja se

nabavlja na tržištu, takva su kolebanja minimalna. Me

utim, pri tovu

na paši kolebanja pokazuju velike oscilacije. Pri tovu za vrijeme

pašnog perioda dolaze na tržište ve

e koli

ine goveda po relativno

nižim cijenama jer su i troškovi proizvodnje manji. U toku zime i
prolje

a troškovi su u proizvodnji ve

i, pa je i cijena na tržištu ve

Kolebanja uvjetovana sezonskim na

inom proizvodnje u toku godine

nisu tako velika, ali se ipak ne mogu izbje

i. U toku jeseni i zime

najviše se nude za klanje krave, junice i volovi, dok je njihova

ponuda u prolje

e i ljeti znatno niža. Ta struktura ponude ima uticaja

i na cijene. Cijene su najve

e ljeti jer je tada i ponuda najniža. One

su manje u jesen i zimi jer su ponude goveda za klanje ve

Opadanje cijene u jesen i zimi neutralizira se ve

om potrošnjom u

tom periodu, ali ipak ona ne može biti nezabilježena na tržištu.

Kolebanja cijena i koli

ina gove

eg mesa uzrokuje i

neravnomjerna potrošnja u toku godine. Na to utje

u i klimatske

prilike u pojedinim zemljama. Zemlje s razvijenom turisti

kom

privredom troše gove

eg mesa više u toku ljetnih mjeseci.

Smatramo da Bosna i Hercegovina u ovom pogledu ni približno ne
koristi svoje turisti

ke potencijale. Nasuprot tome u zemljama gdje

je razvijen zimski turizam potrošnja je ve

a u to vrijeme. Faktor

turizma toliko je zna

ajan da ga zainteresirane zemlje moraju

uzimati u obzir. O njemu vode ra

una kako zemlje sa velikim

prilivom tako i one sa odlivom turista. Kako je turizam u posljednje
vrijeme poprimio masovni karakter, to su i njegovi utjecaji na
potrošnju mesa evidentni. Nacionalni obi

aj u prehrani i pojedine

manifestacije imaju tako

er utjecaja na kolebanje ponude i cijene na

tržištu.

3.4. Prekomorski proizvo

i gove

eg mesa i svjetsko tržište

Svjetsko tržište gove

eg mesa na može biti sagledano dok se

ne sagleda utjecaj velikih prekomorskih proizvo

a tog artikla na

svjetske kapacitete potrošnje. Me

u najve

e proizvo

e mesa

goveda za svjetsko tržište ubrajaju se Argentina, Australija, Brazil i
Novi Zeland. Te zemlje podmiruju približno 80% uvoza gove

mesa u Evropi. Potrošno podru

je Evrope upu

eno je na te zemlje jer

Osnove uzgoja tovnih goveda

Transport mesa na udaljena podru

ja uzrokuje velike teško

poskupljuje proizvod i slabi njegov kvalitet. Ti

e faktori uvijek davati

prednost proizvo

ima mesa u Evropi pred koli

inama koje se

uvoze iz prekomorskih zemalja. Spomenuta podru

ja imaju veliku

ulogu na svjetskom tržištu mesa, ali zbog navedenih okolnosti,
naro

ito što se ti

e kvaliteta, ne mogu ozbiljnije konkurirati

evropskim proizvo

ima – zemljama izvoznicama.

3.5. Proizvodnja i promet gove

eg mesa u svijetu

Podaci o stanju proizvodnje i prometa gove

eg mesa u svijetu

omogu

uje komparativno sagledavanje tih problema i u našoj zemlji.

Oni pokazuju da to nije samo naš nacionalni problem, ve

veoma

važan svjetski privredni problem uop

U svijetu se ulažu veliki napori, specijalno u razvijenim

zemljama, u pove

anje volumena proizvodnje spomenutog mesa.

Unato

sve ve

oj nacionalnoj proizvodnji toga artikla i ve

proizvodnji supstituta (drugih vrsta mesa), govedarstvo je došlo u
neku vrstu „krize“ i proizvodnja sve teže može zadovoljiti ve

zahtjeve potrošnje. Raskorak izme

u proizvodnje i potrošnje

gove

eg mesa sve je ve

Zakonitosti koje vladaju na svjetskom tržištu sve se više

odražavaju i na naše tržište. Važno je, dakle, poznavati stanje u

drugim zemljama, naro

ito tendencije u njihovu razvoju, da bismo

poduzimanjem odgovaraju

ih mjera mogli sinhronizirati aktivnosti u

pravcu koji

e najbolje odgovarati našoj privredi.

Interesantno je ista

i da neke od navedenih zemalja (Indija,

Pakistan, Etiopija) imaju relativno velik broj goveda. Me

utim, zbog

pasminskog sastava i ekstenzivne proizvodnje, kao i zbog
konfesionalnih i drugih razloga, njihov je kapacitet proizvodnje mesa

mali. One nemaju zna

enje za svjetski promet mesa. Jedino

Argentina, Brazil i Australija igraju zna

ajnu ulogu u svjetskom

prometu toga artikla. Izme

u zemalja uvoznica i izvoznica živih

goveda u Evropi, o

ituju se suprotni interesi. Zemlje uvoznice

nastoje pove

ati ili bar zadržati postoje

i obim uvoza živih goveda, a

zemlje izvoznice žele smanjiti izvoz živih goveda, a pove

ati izvoz

mesa. Isti su motivi koji ih rukovode u tim nastojanjima jer žele

iskoristiti nusprodukte, zaposliti prera

iva

ku i klaoni

ku industriju,

naro

ito vlastitu radnu snagu, itd. To je osobito izraženo u Italiji,

koja vrši dotovljavanje u vlastitoj zemlji i time postiže dvostruku

aktivnost tj. uvozi grla za tov, vrši preradu, uvozi sto

nu hranu, a

kasnije pokušava izvoziti prera

evine.

Tržište - regulator i determinator proizvodnje gove

eg mesa

3.6. Potencijalne mogu

nosti proizvodnje gove

eg mesa u

Bosni i Hercegovini

Imaju

i na umu sve ve

u perspektivnu potrošnju mesa goveda

na doma

em i vanjskom tržištu, bitno je za nas da utvrdimo

postoje

e mogu

nosti proizvodnje i ukažemo na kratkoro

ne i

dugoro

ne mjere i zahvate radi njezina daljnjeg pove

anja. Jadan od

faktora koji determiniraju proizvodnju mesa jest i broj goveda,
odnosno, plotkinja.

injenica je da taj broj, uz manje ili ve

oscilacije, stagnira u privatnom i društvenom sektoru normalno da

su ratne posljedice jedan od limitiraju

ih faktora takvog stanja.

Navedeni pad fonda goveda gotovo se podjednako odrazio na

pojedine kategorije, u nešto ve

oj mjeri kod teladi i janjadi, a manje

kod krava. U sklopu tih negativnih kretanja broj goveda, posebno
mlije

nih grla, zna

ajno se smanjivao na farmama u društvenom

sektoru. Uzroci takvog stanja mogu se na

i op

enito u

neadekvatnom tretmanu sto

arstva, posebno govedarstva tokom

prošlosti. Danas se, me

utim, ti odnosi mogu u

initi mnogo

povoljnijim, angažiranjem stru

no-tehni

kih efektiva, te kreiranjem

povoljnijeg ambijenta kroz mjere agrarne politike u poljoprivredi

odnosno sto

arstvu. Treba o

ekivati da

e se u okviru privatnoga

sektora ubudu

e više ulagati u cilju proširenja i pove

anju te

izuzetno važne grane sto

arstva. U proteklom periodu oscilacije

broja goveda imale su veliki utjecaj i na broj klanja. Niska
proizvodnja mesa u postoje

em fondu krava posljedica je niza

faktora. Na prvom mjestu mogli bismo istaknuti neizjedna

eni

pasminski sastav goveda. Od ukupnog fonda plotkinja blizu 50%

otpada na kvalitetniji kombinirani tip pasmina, a 50% na doma

pasmine i njihove križance koji su karakteristi

ni po slabijem

kapacitetu proizvodnje mesa. Daljnji je uzrok relativno slaba

plodnost i klanje velikog broja teladi male tjelesne mase. Posljedice
su toga stanja i navedeni niski proizvodni efekti mesa po kravi
godišnje. Pove

anje proizvodnje gove

eg mesa može se ostvariti

poduzimanjem sistematskih mjera razli

itog karaktera.

Pri tome mislimo na:
a)

kratkoro

ne mjere za pove

anje proizvodnje mesa i

dugoro

ne mjere za pove

anje proizvodnje mesa.

Vrijeme i efikasnost provo

enja navedenih mjera ovisi prije

svega od kreiranog, slobodno možemo re

i povoljnog razvojnog

ambijenta u sferi agrarne politike u Bosni i Hercegovini pa tek onda o
navikama proizvo

a, njihovu interesu i raspoloživim sredstvima,

zatim uskla

enom djelovanju pojedinih stru

nih službi koje svojim

Tržište - regulator i determinator proizvodnje gove

eg mesa

vršio može se kod jednogodišnjih bikova u tovu posti

i tjelesna masa

od približno 380 kg.

Plodnost krava kod nas je još uvijek relativno niska i kre

e se

oko 70%. Poduzimanjem odre

enih mjera može se u perspektivi

podi

i i do 85%. Navedene postoje

e razlike govore za velike rezerve

mogu

eg pove

anja broja teladi. Postoje i znatne genetske

mogu

nosti pove

anja intenziteta rasta po grlu. Danas se kod

kombiniranih plemenitih pasmina u tovu jednogodišnje muške junadi
u prosjeku postiže tjelesna masa 400-420 kg. U pojedinim
slu

ajevima tjelesna masa se kre

e 450-500 kg. Selekcijskim

zahvatima, testiranjem bikova na proizvodnju mesa i
iskorištavanjem njihovih plus varijanti može se pove

ati navedeni

intenzitet za daljnjih 20%.

Navedenim programom dugoro

nih mjera za pove

anje

proizvodnje mesa mogli bismo u perspektivi ostvariti zna

ajne

rezultate. Ostvarenjem kratkoro

nog i dugoro

nog plana mogli bismo

osigurati dva puta ve

e koli

ine za vlastite potrebe a isto toliko za

izvoz. Trend kretanja proizvodnje mesa u iznijetom pravcu može se
o

ekivati samo ako se adekvatno tome dosljedno primjenjuju i

ekonomsko-stimulativne mjere u proizvodnji. Ovakav projekat traži

svestrano ulaganje i angažiranje zna

ajnih financijskih sredstava,

stru

nih službi, ekspertnih timova, zatim izgradnju gazdinstva tj.

farmi sa pove

anim brojem krava te aktiviranja govedarstva u

privatnom sektoru. Tu se uklju

uje mogu

nost i uvjeti kreditiranja

poljoprivrede sa realnom povoljnom kamatnom stopom. U današnjim
okolnostima, farmeri to moraju imati da bi bili konkurentno sposobni
na tržištu. Mišljenja smo da

e od povoljnih uvjeta kreditiranja ovisiti

daljnji tempo razvoja, izgradnja i modernizacija pojedinih grana
poljoprivrede i sto

arske proizvodnje. Uz to, svakako, treba pratiti

daljnje intenziviranje ratarske proizvodnje, posebno sto

nih žitarica i

voluminoznih krmiva. Nadalje, izgradnja industrije sto

ne hrane

imati

e sve ve

i utjecaj kako na volumen tako na kvalitetu i

rentabilitet u toj grani sto

arske proizvodnje.

Analizom proizvodnje gove

eg mesa u glavnim proizvo

kim

centrima, mogu

nosti njezina razvoja i tendencija kretanja u tom

pravcu, ustanovili smo da postoje

i volumen proizvodnje nije

dovoljan da podmiri potrošnju koja sve više raste. Na tom sektoru

privrede zbivaju se velike promjene i formiraju tendencije njezina
razvoja. Promjene se o

ituju u industrijalizaciji procesa proizvodnje i

sve ve

oj neovisnosti o poljoprivrednim površinama. Mijenja se

tehnologija proizvodnog procesa i primjenjuju najsuvremenija
nau

na dostignu

a. Proizvodnja se racionalizira i tendira

prilago

ivanju svjetskim potrebama. Ulažu se maksimalni napori na

aktiviranju materijalnih rezervi, iskorištavaju

i u prvom redu

Osnove uzgoja tovnih goveda

biološke i fiziološke faktore, kako bi se pove

ao obim proizvodnje i

poboljšao njen kvalitet. Zna

aj te proizvodnje sagledava se i kroz

veliki utjecaj svjetskog tržišta na proizvodnju tog artikla.

unarodna iskustva u tom sektoru, s obzirom na razvijene

unarodne robne odnose, brzo postaju svojina proizvo

posebno onih koji se orijentiraju na krupnu industrijsku proizvodnju.

Ta zbivanja zbog svoje važnosti poprimaju sve više svjetsko
zna

enje. Ona imaju utjecaj i na bosanskohercegova

ku proizvodnju

koja je postala i mora biti sastavni dio tih kretanja. Postoje

spoznaje ukazuju da je obim proizvodnje mesa goveda, unato

materijalnim mogu

nostima, ipak ograni

en. Ostaje još mnogo

neriješenih pitanja, me

u njima reprodukcija i

konverzija hrane

zauzimaju centralnu pažnju.

Nadalje je ustanovljeno da potrošnja gove

eg mesa u svijetu,

naro

ito u industrijski razvijenim zemljama, enormno raste.

Tendencija razvoja svjetske privrede pokazuje da

stimulansi i premije za pove

anje njegove potrošnje u perspektivi

biti sve ve

Kapaciteti potrošnje sve se više udaljavaju od kapaciteta

proizvodnje u razvijenim industrijskim podru

jima svijeta. To je i

razlog da se sve jasnije ocrtavaju utjecaji svjetskog tržišta na
proizvodnju i njen razvoj. Komparacijom faktora proizvodnje i
potrošnje kao i tendencijom njihova kretanja, evidentno je da

postoje zna

ajne mogu

nosti plasmana kvalitetnog gove

eg mesa na

svjetsko tržište. Ta

injenica stavlja i naše nacionalne mogu

nosti te

proizvodnje u centar pažnje npr., "Halal projekat", što nas izme

ostalog može privredno i strateški orijentirati. To prije što za to

postoje svi uvjeti. Nacionalna privredna politika na današnjem
stupnju našeg razvoja ne može se kreirati, a da se istovremeno ne
uzmu u obzir me

unarodna privredna zbivanja i kretanja. Iniciranje

unutarnjih razvojnih impulsa nije više mogu

e bez utjecaja svjetskih

privrednih faktora i stimulansa, naro

ito ne kod onih artikala za koje

postoje uvjeti da se snažnije uklju

e u me

unarodnu podjelu rada.

Tretiranje nacionalne proizvodnje gove

eg mesa bez utjecaja

svjetskog tržišta na taj artikl nije više mogu

e. Moraju se uzimati u

obzir pojave i tendencije globalizacije na svjetskom tržištu jer one
imaju reperkusiju na nacionalnu proizvodnju. Do sada nisu bili

dovoljno uskla

eni nacionalni i svjetski faktori koji stimuliraju razvoj

te grane privrede u našoj zemlji. To se stanje ne može tolerirati bez
štetnih posljedica za doma

u proizvodnju, jer takva

nekomplementarnost dovodi do deformacije u privrednim kretanjima
i ukazuje na nužnost uže suradnje doma

e i svjetske privrede. U tom

se pravcu moraju kretati naša nastojanja koja

e se manifestirati

ostvarenjem budu

e privredne reforme kao baze za ekspanziju na

Osnove uzgoja tovnih goveda

potrošnje gove

eg mesa u svijetu, evidentno je da taj artikl dobiva

sve više na zna

enju i vrijednosti. Nacionalni interesi nalažu da se

što temeljitije razmotre mogu

nosti ne samo proizvodnje i plasmana

gove

eg mesa, ve

enito govedarstva. Postoje

e rezerve treba

aktivirati i govedarstvo dovesti u položaj koji mu pripada po
zna

enju u nacionalnim i svjetskim razmjerima. Proizvo

i treba da

u punoj mjeri iskoriste prednosti koje im daje proizvodnja u
sto

arstvu ra

unaju

i na dugi rok, stabilnost u proizvodnji i mogu

plasman na svjetsko tržište. To nalažu interesi i potrebe doma

tržišta koje se tako

er nalazi u trendu svjetskog razvoja potrošnje

gove

eg mesa.

U pojedinim zemljama postoje velike razlike u cijeni

poljoprivrednih prehrambenih proizvoda. Cijena žitarica (naro

ito

pšenice i kukuruza) ima prvorazredno zna

enje op

enito u politici

cijena neke države. Ona indirektno utje

e na formiranje cijena

prehrambenih i mnogih industrijskih proizvoda. Zemlje u kojima je

visoka cijena sto

nih žitarica visoke su cijene animalnih proizvoda i

obratno. Ti su odnosi me

usobno usko povezani. Postoje i drugi

faktori - cijene drugih artikala i usluga, radna snaga - koji utje

u na

proizvodne troškove u sto

arstvu.

U normalnim uvjetima dobro organizirane proizvodnje mesa

tov bi prema postoje

im odnosima cijene kukuruza i cijene kilograma

žive vage goveda morao biti rentabilan. Suvremena tehnologija to

omogu

uje u punoj mjeru. No, i pored toga, na mnogo mjesta on to

nije. Uzroci tome, su pored navedenih faktora: polovi

no izgra

ena

tovilišta, slabo iskorištavanje mehanizacije, slaba organizacija rada i
dr. Nadalje, neki veliki proizvo

i koji raspolažu vlastitim

mješaonicama hrane posluju i u tim ekonomskim jedinicama s ne
malom dobiti.

PASMINSKI TIPOVI I UZGOJNE MJERE ZA

POVE

ANJE PROIZVODNJE GOVE

EG MESA

Za kvantitet, kvalitet i rentabilnost proizvodnje mesa vrlo je

zna

ajan proizvodni pasminski tip. Razvijene sto

arske zemlje

nastoje uskladiti držanje pojedinih proizvodnih tipova goveda kako bi
osigurali što ve

e koli

ine mlijeka i mesa. Evropske zemlje (osim

Velike Britanije) pretežno uzgajaju kombinirane pasmine goveda. S
obzirom na postoje

e prilike, potrebe i unosnost, te im pasmine

najbolje odgovaraju. Proizvode relativno dosta mlijeka, a i mesa. U
prekomorskim zemljama (Sjeverna i Južna Amerika, Australija i dr.)

uz mlije

ne drži se mnogo i mesnih pasmina goveda. U posljednje

vrijeme u krugovima evropskih stru

njaka vode se diskusije o

pasminskim tipovima s aspekta rentabiliteta, posebno s obzirom na

proizvodnju mesa, i mogu

nosti njihova držanja. Ve

ina se

stru

njaka slaže da za evropski kontinuitet još uvijek najbolje

odgovaraju kombinirani proizvodni tipovi

meso-mlijeko

ili

mlijeko-

meso

Drugi bitan faktor važan za proizvodnju mesa jeste

uzgojno-

selekcijski rad

. U prošlosti je taj rad, posebno kod kombiniranih

pasmina, bio usmjeren više na proizvodnju mlijeka nego mesa. U

novije se doba poduzimanjem niza uzgojnih zahvata sve više radi i
na pove

anju proizvodnje mesa.

4.1. Genetske mogu

nosti za pove

anje proizvodnje mesa

Selekcija temelji svoj rad i uspjeh na stalnom poboljšanju

nasljedne mase za pojedina svojstva. Uspjeh ovisi u prvom redu o
frekvenciji gena i o vrijednosti nasljednog udjela što ga posjeduje
neka populacija za odre

eno svojstvo. Da bi se pove

ala

proizvodnja, nužno je poznavati heritabilitet za važna ekonomska

Pasminski tipovi i uzgojne mjere za pove

anje proizvodnje gove

eg mesa

odre

enih mjera i zahvata u planskom radu koji osigurava uspješan

tov goveda.

Uz razvoj tjelesnih mjera postoji ve

i broj svojstava koji

uvjetuju intenzitet rasta i kapaciteta proizvodnje mesa, a ovisi u
ve

oj ili manjoj mjeri o nasljednim osnovama. Za neka od važnijih

svojstava heritabilitet (nasljedni udio) iznosi ove vrijednosti.

Intenzitet rasta ovisi, dakle, u ve

oj mjeri o nasljednim

osnovama i pruža selekciji dovoljno sigurnosti u nastojanjima da
intenzivira i racionalizira proizvodnju i u što kra

em vremenu

postigne što ve

u težinu tovljenika. Pored intenziteta rasta i tjelesne

mase pri porodu može u odre

enoj mjeri poslužiti kao pokazatelj

uspjeha prilikom odabiranja rasplodnog materijala u svrhu izgradnje
poželjnih proizvodnih tipova za produkciju mesa. To isto vrijedi i za

težinu tijela u razli

itoj dobi života, posebno na završetku tova

tovljenika težine 450-500 kg.

Iskorištavanje hrane ima veliko ekonomsko zna

enje za

rentabilitet proizvodnje mesa. Iako postoje ve

e razlike u

iskorištavanju hrane za to svojstvo izme

u pojedinih pasmina i

unutar same pasmine, to je svojstvo tako

er u odre

enoj mjeri

uvjetovano genetskim osnovama.

U navedenim periodima postoje uglavnom podjednake

mogu

nosti da se s obzirom na to svojstvo uspješno izaberu

rasplodna grla. Velike razlike dobivenih vrijednosti heritabiliteta za

iskorištavanje hrane (i drugih svojstava) upozoravaju na nužnost
njegova izra

unavanja za svaku konkretnu situaciju.

Mnogi autori smatraju da je najbolji onaj kvalitet mesa koji

traže potroša

i, tržište.

injenica je da tržište danas zahtijeva od

svih vrsta doma

ih životinja, uglavnom, mlado meso sa što ve

udjelom mesa, manje masti. I u tom pogledu postoje velike razlike
izme

u pasmina i izme

u grla iste pasmine. Neke pasmine, odnosno

grla unutar pasmine u fazi razvoja imaju sposobnost da izgra

uju

meso u ve

oj mjeri nego masti i obratno. Ta su svojstva ovisna

tako

er o nasljednoj masi. O tom nam pokazuju ovi podaci. Najve

heritabilitet ima

ista težina mesa, zatim bubrežna i zdjeli

na mast,

pa površina musc. longisimus dorsi i fino

a masti. Na osnovu tih

spoznaja mogu

e je sistematskim selekcijskim radom, posebno

testiranjem bikova, u znatnoj mjeri izgra

ivati uzgoj koji

e se

odlikovati kvalitetnom proizvodnjom mesa.

Za fenotipsku procjenu uzgojne vrijednosti bikova na

proizvodnju mesa dolazi u obzir prostranstvo buta. Dobro razvijen,

zaobljen miši

ima bogat but je rezultat pozitivne nasljedne mase za

dobru proizvodnju mesa.

Prema tome, osnovno je na

elo u ekonomici tova junadi, da se

ostvari što ve

i dnevni prirast sa što manje utroška hrane. Takve, tj.

Osnove uzgoja tovnih goveda

najkvalitetnije životinje u tovu do težine žive vage od 350 kg, postižu
tu kona

nu tjelesnu masu deset sedmica prije nego one s najmanjim

prirastom. Pored ostaloga, ekonomski efekti nastaju i zbog toga što

prvi tovljenici troše relativno malo uzdržane hrane u odnosu na
proizvodnu. Kod drugih je obratno.

U uzgojnom radu treba težiti za poboljšanjem tvorbe mesa i

odnosa mast : meso. Kako za posljednje svojstvo heritabilitet iznosi
približno 60%, mogu

e je u tim nastojanjima posti

i povoljne

rezultate vrlo brzo. Druga svojstva mesa: boja, nježnost, sadržaj
vezivnog tkiva, ekonomski su manje važna, a ni nasljedni im udio

nije izražen u ve

oj mjeri. U vezi s tim u prvoj fazi rada na

poboljšanju proizvodnje mesa goveda ne bi im trebalo poklanjati
posebnu pažnju.

Prirast težine u odre

enom vremenskom razdoblju (dnevni

prirast) centralno je i najvažnije svojstvo u selekciji na proizvodnju
mesa. O njegovu ispoljavanju ne ovisi samo kapacitet i intenzitet

tovne sposobnosti ve

i klaoni

ka vrijednost.

I onda kada selekciju baziramo isklju

ivo na veli

inu prirasta,

istovremeno uspijevamo poboljšati niz drugih bitnih ekonomskih
svojstava u proizvodnji mesa.

Razlog je tome što dnevni prirast pokazuje relativno jaku

genetsku korelaciju s ostalim svojstvima koja ujedno imaju i veliki
nasljedni udio.

Ta su saznanja vrlo važna za praksu. Naime, ni razvijene

sto

arske zemlje nisu kadre organizirati kompletan test bikova na

proizvodnju mesa u ve

em broju. To spre

avaju teško

organizacione, tehni

ke i materijalne naravi. To je razlog zbog

kojega se pristupa organizaciji jednostavnijeg i jeftinijeg ispitivanje
potomstva odre

enog rasplodnjaka. U postupku se postavlja

minimum zahtjeva, tretira samo prirast težine žive vage. Na osnovu

dobivenih podataka daje se ocjena vrijednosti o

eva.

Sa uzgojno-ekonomskog stanovišta osnovno je pitanje je li

mogu

e kod kombiniranih pasmina goveda ostvariti uzgojni cilj:

veliku koli

inu mlijeka (i sadržaj masti) i zadovoljavaju

proizvodnju ve

ih koli

ina kvalitetnog mesa.

Mogu

nost istovremenog poboljšanja važnih ekonomskih

svojstava kod goveda potvr

uje i praksa. Bikove koji posjeduju sva

tri svojstva iznad vrijednosti odre

ene populacije treba smatrati

osobito dragocjenim i vrijednim u rasplodu. Budu

i da su oni rijetki,

zadovoljit

emo se bikovima koji imaju izrazito pozitivno jedno ili dva

svojstva. Njihovom kombiniranom upotrebom u uzgoju radit

emo

na gojidbenoj izgradnji odre

enog fonda goveda poželjnog

kombiniranog tipa. Pored poboljšanja važnih ekonomskih svojstava

Osnove uzgoja tovnih goveda

najkvalitetnijih rasplodnjaka, spre

avanja širenja spolno prenosivih

bolesti te omogu

avanja relativno jednostavnih prijenosa i trgovine

genetskim materijalom. Prvi uspješan pokus osjemenjavanja je

zabilježen 1799. godine kada je Spallanzani i N. Rossi izvršili prvi
uspješni pokus sa osjemenjivanjem kuje, a po

etkom 20. stolje

naglo je porastao broj umjetno osjemenjenih životinja.

U genetskom smislu osjemenjivanje više plotkinja sjemenom

jednog bika te kontrola potomstva preko progenog testa najvažniji je
pokazatelj proizvodnih svojstava odre

enog bika. U svakoj sto

arski

razvijenoj zemlji postoje stanice koje vrše umjetno osjemenjivanje

po terenu, pod kontrolom sto

arskih selekcijskih centara. U svijetu

ove stanice vrše promociju i drugih biotehnologija, kako bi animirali
sto

are da iza

u u susret novim proizvodnim izazovima.

2. Embriotransfer (ET)

pripada drugoj generaciji biotehnologija

kojima se utje

e na pove

anje rasplodnih potencijala najkvalitetnijih

ženskih životinja. MOET (multipla ovulacija i embriotransfer) je
sazrela i stabilna biotehnološka metoda

iji su protokoli gotovo isti

20 godina, a rezultati superovulacije garantuju u prosjeku 6

zametaka po kravi davateljici po ispiranju. Prvi uspješni transfer

embriona se desio u Engleskoj 1890-e od strane Waltera Heape, na
ze

evima. Iako je to bio uspjeh, embrio tranfer nije se komercijalno

primjenjivao do pronalaska hormona FSH 1950-tih godina. Prvo tele

dobiveno je eksperimentalno 1951. (Wilett i sar.), ali tek 1970.
godine u Engleskoj je zapo

eo proces komercijalne proizvodnje

embriona goveda. Komercijalna embrio transfer industrija u
Sjevernoj Americi razvila se u ranim 70-im uz uvoz evropskih

egzoti

nih pasmina goveda. U 1994. godini u Evropi su isprane

maternice 22.557 superovuliranih krava. Godine 1998. ukupni broj
davateljica se pove

ao na 25.744 te je presa

eno ukupno 120.360

zametaka. Zanimljiv je podatak da je 1998. godine u svijetu
presa

eno 441.295 zametaka, a taj broj i podaci sakupljeni tokom

osam godina pokazuju da se ova biotehnologija primjenjuje u sve

širem obimu. Podaci pokazuju da se otprilike polovina zametaka od
ovog broja presadi u svježem, a polovica u zamrznuto-odmrznutom
stanju. Ovaj izbalansirani omjer pokazuje neke od prednosti ove
tehnologije, kao što je fleksibilnost i prilagodljivost zahtjevima

razli

itih tržišta. Tehnologija zamrzavanja zametaka je tako

sazrela i stru

njaci se pouzdaju u njezinu primjenu za komercijalne

svrhe. Postotak bre

osti nakon transfera svježih zametaka iznosi

61%, a zamrznutih 60%. Tako

er ima podataka o me

unarodnom

prometu zametaka koji iznosi oko 30.000 godišnje.

Pasminski tipovi i uzgojne mjere za pove

anje proizvodnje gove

eg mesa

Slika 1. Shematski prikaz embriotransfera

Ove tehnologije ne primjenjuju se samo kod goveda. Tokom

1998. godine presa

eno je više od 15.000 ov

ijih, 2.500 jare

ih,

1.000 srne

ih, 2.700 konjskih i 2.300 svinjskih zametaka u svježem

ili odmrznutom stanju. Iako još nema pouzdanih podataka, ove
biotehnološke metode primjenjuju se i kod drugih vrsta, uklju

uju

i i

divlja

Ima nekoliko razli

itih primjena embriotransfera: proizvodnja

više potomaka od najboljih krava (MOET programi), bližnjenje,
dobivanje potomstva od sekundarno jalovih krava, me

unarodna

trgovina zamecima te o

uvanje ugroženih pasmina i vrsta.

Kombinacijom ET sa efikasnom i jeftinom kontrolom estrusa može se
u istom stadu proizvoditi rasplodne bikove namijenjene za U.O.,

bikove za tov i bikovske majke.

Pasminski tipovi i uzgojne mjere za pove

anje proizvodnje gove

eg mesa

MOET se u državama u razvoju smatra još u

inkovitijim nego

u razvijenim državama. Zameci su jeftiniji za transport nego odrasle
krave, a rizik zaraza tako

er je manji. Presa

eni u doma

primateljice, ET zameci imaju prednosti nad odraslim životinjama, jer
primaju pasivni imunitet preko kolostruma, a imaju fiziološku i
prirodnu adaptaciju novoj sredini.

Ova biotehnologija ima i svojih mana: varijacije u brojevima

nakon superovulacije još uvijek postoje, a to utje

e na brže širenje

genoma nekih plotkinja, nego od drugih. Pored toga širenje genoma
jednog mati

nog stada ima efekt na inbreeding populacije, no

genetski se napredak ipak postigne.

3. Proizvodnja zametaka “in vitro”

predstavlja tre

u generaciju

biotehnologije. Nakon ro

enja prvog teleta dobivenog oplodnjom “in

vitro” jajnih stanica dozrelih in vivo, ova metoda je brzo
napredovala, ali tek je sa uspješnom primjenom

itavog in vitro

postupka, odnosno dozrijevanja oplodnje, te uzgoja “in vitro” do
stadija morule/blastociste, omogu

en kona

ni proboj in vitro

tehnologije. Razvoj ove biotehnologije ima fantasti

ne potencijale

kako za osnovna istraživanja tako i za njihovu primjenu u

komercijalnom uzgoju stoke i genetski napredak stada. Osim toga
omogu

uje razvoj drugih biotehnologija kao što su kloniranje i

proizvodnja transgenih životinja.

Slika 3. Shema oplodnje in vitro

Osnove uzgoja tovnih goveda

Uspješna proizvodnja zametaka in vitro preduvjet je za primjenu

biotehnologije

etvrte generacije: kloniranja, transgeneze,

odre

ivanja spola potomstva

itd. Visoko tehnološki potezi su

naju

inkovitiji u ekonomskom smislu: njima se kontrolira bližnjenje,

spol teladi i mogu se klonirati odrasle životinje. Najnaprednijim
biotehnologijama smatramo one gdje se direktno manipuliše

genomom životinja da proizvedu nešto poželjno ili da odstranimo
nepoželjno. Uglavnom svi koji rade u ovom podru

ju slažu se da je

vrlo važno prenijeti što brže genom od nukleusnih stada u
proizvodne jedinice.

U ovom okviru može se razmatrati kakav se dodatni genetski

napredak može dobiti primjenom drugih biotehnologija kao što su:
seksiranje, multiplikacija genoma jednog zametka bližnjenjem ili

transferom jezgre (kloniranje). U seksiranju su razvijene dvije
metode: jedna vrši pretragu spola potomka putem determinacije
DNK specifi

nih hromosoma Y, druga odvaja spermatozoide koje

nose Y odnosno X hromosom tako da se ta sperma može koristiti u
oplodnji in vitro ili

ak za UO. Ovim se postupcima može izabrati spol

potomaka i tako iskoristiti u potpunosti potencijal proizvedene
mladun

adi, uglavnom za izmjenu u mati

nom stadu ili za bikovske

majke.

Za multipliciranje genoma jedne životinje (ili zametka) koriste

se dvije metode: bližnjenje (splitting) ili transfer jezgre (nuclear

transfer). Bližnjenjem se može proizvesti do 2 teladi od jednog
zametka, te se koristi komercijalno i poboljšava rezultate
embriotransfera pa je mogu

e dobiti do 110% teladi više nego samo

MOET-om. Primjenom tehnike transfera jezgre taj se broj može

uveliko pove

ati, iako ova tehnologija još nije usavršena. Ova

biotehnologija omogu

ava proizvodnju identi

nih životinja

(kloniranje) te ima

specifi

nu primjenu samo za odre

ene

proizvodnje i to uglavnom uz druge manipulacije genomom
(transgenezu) s aplikacijom u farmaceutskoj industriji.

Za široku komercijalnu primjenu, najve

i utjecaj u

embriobiotehnologijama ima ekonomski isplativ rutinski
embriotransfer, a zamrzavanje i pohranjivanje zametaka, te
odmrzavanje na farmi i direktni transfer u primateljice primjenjuje se
rutinski.

U mlije

nih krava mogu se proizvesti tovni blizanci od jajnih

stanica iz jajnika sakupljenih na klaonici i osjemenjenih in vitro sa
mesnatim bikom, tako da se može garantirati da ta telad ima barem

75% tovne genetike, a proizvedeni su na najjeftiniji na

in.

Sve tehnologije koje šire poželjni genom su primjenjive u

proizvodnim jedinicama gdje se životinje koriste isklju

ivo za

proizvodnju, a rasplod u mati

nim stadima. To se može primijeniti od

TOVNE I KOMBINOVANE PASMINE GOVEDA

Govedarska proizvodnja kompleksna je interakcija grla,

ambijenta u kojem se uzgaja i

ovjeka. Na znatan broj interakcijskih

faktora

ovjek kao subjekt može djelovati tako što

e stvoriti

pogodan ambijent u kome goveda mogu posti

i optimalne

proizvodne rezultate. Ekonomski aspekt proizvodnje mesa name

potrebu specijalizacije za tu proizvodnju i tehnologiju ali i odabir

genotipa kao proizvodne osnove u odgovaraju

em ambijentu.

Ekonomsko okruženje u kome se odvija proizvodnja mesa u

Bosni i Hercegovini i okruženju u posljednjih dvadesetak godina
znatno se izmijenilo. Postavljeni su novi strožiji standardi pred

proizvo

e kako mlijeka tako i mesa u pogledu kvaliteta, sa

direktnim u

inkom na prihod po kilogramu mesa ili litru mlijeka.

Trenutni dinami

ni tržišni odnosi name

u potrebu pove

anja

proizvodnih kapaciteta i proizvodnje po proizvodnoj jedinici. Jedan
od na

ina ostvarivanja efikasnije proizvodnje (uz djelovanje na

proizvodno okruženje) je i sistemsko ulaganje u genetsku osnovu

odnosno odabir pasmine i njeno kvalitetno korištenje. Glavna
odrednica koja treba biti vodilja u odabiru primjerene proizvodne
genetske osnove (pasmine) je jasno definisanje proizvodne
orijentacije na meso i željenog intenziteta proizvodnje. Intenzitet i

planirana tehnologija proizvodnje tako

er zna

ajno odre

uju

prikladnost odre

enih proizvodnih genotipova (pasmina) za planiranu

proizvodnju.

Mesne pasmine goveda koje se mogu odabrati za uzgoj su

gore pomenute: šarole, limousin, hereford, angus, piemontese,
blond akviten i druge. Izbor pasmine treba da zavisi od uvjeta

proizvodnje, pri

emu je kvalitet pašnjaka odnosno mogu

nost

proizvodnje voluminozne krme najvažnija. U uvjetima bujnih
pašnjaka i obilja krme biramo primjerice šaroleja, a u uvjetima
siromašnih pašnjaka i oskudnije krme odlu

emo se za hereforda

Tovne i kombinovane pasmine goveda

domestica), gajal (

Bos gaurus

f. frontalis) poti

e od gaura (

Bos

gaurus

), doma

i jak

Bos mutus

f. grunniens) od divljeg jaka (

Bos

mutus

), i, za razliku od pravih goveda iz roda Bos, u Aziji je

domestificiran je i doma

i bivol (

Bubalus bubalis

f. bubalis

) iz roda

Bubalus od azijskog vodenog bivola (

Bubalus bubalis

Slika 4. Bos primigenius
bojanus

Doma

a goveda

uzgojena su u zna

aj-

nom broju razli

itih

pasmina. Pri tome,
pasmine su rezultat
ciljanog odabira živo-

tinja koje se me

uso-

bno pare kako bi se

dobili potomci odre

enih svojstava. Pored mesa, mlijeka i kože,

izmet doma

ih goveda je vrlo cijenjeno prirodno

ubrivo u

poljoprivredi, a služi i kao gorivo. U velikim dijelovima svijeta
doma

e govedo, posebno volovi, koriste se i za vu

u, a imaju i važnu

ulogu u poljoprivrednim radovima. Pasmine su razvijane ciljanim

parenjem roditeljskih životinja s odre

enim osobinama, kako bi se

kod potomaka sistemski poja

avale željene osobine. Pri tome,

slijedila su se dva glavna smjera, pove

anje koli

ine mlijeka i

pove

anje koli

ine i kvalitete mesa.

Slika 5. Zebu govedo Slika 6. Jak – Bos grunniens

Bos primigenius indicus

Osnove uzgoja tovnih goveda

Danas se u svijetu uzgaja oko 900 pasmina goveda od kojih

250 poznatih i priznatih tovnih pasmina. U Sjedinjenim ameri

kim

državama se od ovog broja uzgaja oko jedne

etvrtine (60 pasmina),

ali se samo 20 uzgaja za komercijalni tov. Država u kojoj se najve

broj doma

ih goveda uzgaja radi mesa je Brazil i to u broju od oko

200 miliona. Od ukupnog broja pasmina goveda u svijetu u FAO je

registrirano 268 koje su navedene u tabeli koja slijedi:

Tabela 7. Prijavljene pasmine goveda u FAO (Food Agricultural

Organisation)

Africander

Bengali

Dhanni

Albères

Berrendas

Dølafe

Alentejana Bhagnari

Droughtmaster

Allmogekor Blacksided

Trondheim

and Norland

Dulong

American

Blanca Cacereña

Dutch Belted

American White Park

Blanco Orejinegro

Dutch Friesian

Amerifax

Blonde d'Aquitaine

East Anatolian Red

Amrit Mahal

Bonsmara

Enderby Island

Anatolian Black

Boran

English Longhorn

Andalusian Black

Bordelais

Estonian Red

Andalusian Grey

Braford

Evolène

Angeln Brahman

Fighting

Bull

Angus Brahmousin

Fjall

Ankole Brangus

Finnish

Ankole-Watusi Braunvieh

Florida

Cracker/Pineywoods

Argentine Criollo

British White

Fulani Sudanese

Asturian Mountain

Brown Swiss

Galician Blond

Asturian Valley

Busa

Galloway

Aubrac

Cachena

Gaolao

Aulie-Ata Canadienne

Gascon

Australian Braford

Canary Island

Gelbray

Australian Friesian
Sahiwal

Canchim Gelbvieh

Australian Lowline

Carinthian Blond

German Angus

Australian Milking

Zebu

Caucasian

German Red Pied

Ayrshire Channi Gir

Azaouak Charbray Glan
Bachaur Charolais

Gloucester

Baladi Chianina

Gobra

Baltana Romaneasca Chinampo

Greek Shorthorn

Barka Chinese

Black-and-

White

Greek Steppe

Osnove uzgoja tovnih goveda

Lohani Qinchuan

Texon

Lourdais Rätien

Gray

Tharparkar

Luing Rath Tswana
Madagascar Zebu

Rathi

Tuli

Maine Anjou

Red Angus

Turkish Grey Steppe

Malvi

Red Brangus

Ukrainian Beef

Mandalong

Red Fulani

Ukrainian Grey

Marchigiana

Red Pied Friesian

Ukrainian Whitehead

Maremmana

Red Poll

Umblachery

Ural Black Pied

Wagyu

Xinjiang Brown

Vestland Fjord

Welsh Black

Yanbian

Vestland Red Polled

White Cáceres

Vosges White

Park

Neke od najpoznatijih pedigriranih tovnih pasmina goveda su:

Aberdeen Angus

Chianina

Red Poll

Africander

Devon

Saler

Beef Shorthorn

Dexter

Simmental

Beefmaster

Gelbvieh

Sussex

Belgian Blue

Hereford

Tarentaise

Belted Galloway

Highland

Texas Longhorn

Blonde d'Aquitaine

Limousin

Wagyu

Braford

Lincoln Red

Welsh Black

Brangus

Luing

Charolais

Mongolian

5.2. Najzna

ajnije europske tovne pasmine goveda

Od britanskih pasmina tovnih goveda najpoznatija su Angus

(crveni i crni), Hereford (rogati i bezrožni) i Kratkorožno govedo
(Shorthorn). Od kontinentalnih europskih pasmina najpoznatija su

Šarole,

ijanina, Limuzin, Salers, Pijemonteze i Simenatalac.

Kompariraju

i europska kontinentalna i britanska tovna goveda može

se uo

iti da su konformacijski kontinentalna goveda krupnija,

kasnozrelija, sa ve

im randmanom, manje masnog tkiva, slabijim

kvalitetom mesa.

5.2.1. Angus (Aberdeen-Angus)

Aberdeen-Angus je originalno ime ove pasmine goveda koja

poti

e iz Škotske gdje se uzgaja ve

više od 100 godina, a ovaj naziv

se još uvijek koristi na Britanskom ostrvu za ovo govedo. To je
tipi

na tovna pasmina, pri

emu izvorni oblik vu

e porijeklo od crnih

Tovne i kombinovane pasmine goveda

bezrožnih goveda s brdovitih podru

ja sjeveroistoka Škotske koja se

odlikuju škrtim tlom i hladnom klimom kroz ve

i dio godine.

Slika 7. Crni angus

utim, neki

smatraju da im je
porijeklo od crnog
rogatog autohtonog

goveda iz Škotske, koje
se nekad upotrebljavalo
za rad. No, bilo kako

bilo, najve

i napredak u

uzgoju bio je u drugoj

polovini 19. stolje

a, kada zapo

inje uzgajiva

ki program pomo

umati

enih životinja, u

emu je svakako veliku ulogu imalo osnivanje

društva za uzgoj ovog goveda. Uzgajiva

ki program, koji je zapo

u podru

ju Angus, nastavlja se u regionu Aberdeen, što je doprinijelo

pove

anju umati

enih životinja, širenju uzgoja i stvaranju ve

populacije uz primjenu savremenih tehnika odabiranja sve do
današnjih dana. To je dosta niska pasmina,

ija visina grebena kod

krava prosje

no iznosi 115-120 cm, a kod bikova 120-135 cm.

Odlikuje se vrlo razvijenim proporcijama prednjeg i zadnjeg dijela
tijela tako da ima izgled paralelopipeda. Glava je mala, široka u

elu

i bez rogova. Vrat je kratak, širok i mesnat, a trup dug i zaobljen.
Noge su kratke, a miši

je u predjelu butova doseže do sko

nih

zglobova. Koža, vidljive sluznice i papci su pigmentirani, a tijelo
izvornog angusa je crne boje. Ovo govedo prirodno ima rogove. Crni
angus je popularnija pasmina, ali danas postoje drugi sojevi u

pogledu boje, pri

emu prevladava crveni angus. Tjelesna masa

odraslih krava crvenog angusa iznosi 550-650 kg, a bikova u
priplodnoj kondiciji 750-850 kg. Utovljeni bikovi mogu imati tjelesnu

masu i ve

u od 1.500 kg. Porodna tjelesna masa teladi iznosi 30-35

kg. Mlije

nost je tolika da se može othraniti tele. To je ranozrela

pasmina, odli

nog kvaliteta mesa uz mali udio potkožnog masnog

tkiva. Osim toga, odlikuje se dobrom otpornoš

u, zbog

ega je

pogodna za intenzivan tov u hladnim i toplim klimatima. Bikovi se
upotrebljavaju u komercijalnoj proizvodnji za križanje s mlije

nim

pasminama radi dobivanja podmladka koje se odlikuje dobrom

tovnom sposobnoš

u i kvalitetom mesa. Tako su, na primjer,

križanke angusa s frizijskim pasminama vrlo popularne u stadima
sisaju

e teladi u sistemu krava - tele i

ine dobru osnovu za budu

kravu dojilju. Ako se ona opet križa s angus bikom, dobivene junice

Tovne i kombinovane pasmine goveda

uzgaja i u Australiji, Južnoj Americi i Evropi. Danas pedigre ove
pasmine posjeduje preko 5 miliona grla u preko 50 zemalja svijeta.
Predstavlja srednje do intenzivnu mesnu pasminu goveda koja je u

18. stolje

u imala ve

i tjelesni okvir nego danas. Mirnijeg je

temperamenta u odnosu na ostale pasmine goveda. Srednjeg je
formata, sme

e su do crveno sme

e boje. Prepoznatljiva bijela boja

glave prenosi se dominantno. Donja strana vrata, trbuh i distalni
dijelovi nogu su tako

er bijeli. Poželjni su prepoznatljiva bijela pruga

i nepigmentirano nosno ogledalo.

Slika 9. Bik pasmine
Hereford

Velika pažnja

posve

uje se uzgoju

grla sa harmoni

nim i

proporcionalnim tijelom.
Grla trebaju imati dobar
prirast na trupu bez

ih depozita masti.

Meso je izvrsnog

kvaliteta. Duboko razvijeno tijelo treba osigurati visoki kapacitet

konzumacije hrane. Poželjne su pravilne noge sa

vrstim papcima i

visokom petom. Uzgajaju se dva tipa ovih goveda i to sa rogovima ili
bezrožna (šute životinje). Tjelesna masa bikova se kre

e od 900 do

1.300 kg, a krava od 600 – 750 kg. Porodna masa teladi iznosi od 32

– 37 kg u zavisnosti od spola teleta. Dnevni prirasti mladih bikova
kre

u se oko 1.100 g. Dobra efikasnost u tovu i prirastu trupa

rezultiraju time da pasmina ubrzano dobiva sve ve

e zna

enje kako

istokrvnom obliku tako i u križanjima s lokalnim mlije

nim i

mesnim pasminama. Korištenje ove pasmine u zašti

enim prirodnim

podru

jima pokazalo se uspješnim.

5.2.3. Šarole (Charolais)

Šarole pasmina poti

e iz jugoisto

nih pokrajina Charolles i

Nievre u Francuskoj. Ime pasmine od koje je nastala u prošlosti je
nepoznata. Prema legendama poti

e od “bijelog goveda” koje je prvi

put u dokumentima zabilježeno 878. godine nove ere, a koje se

uzgajalo sve do 16–17. stolje

a i

ije je meso bilo vrlo poznato i

traženo u to vrijeme na francuskim tržnicama posebno u Lionu i
Villefranche. Proces selekcije bijelog goveda je tekao kao i kod
ostalih europskih kontinentalnih pasmina u tri smjera za rad,

Osnove uzgoja tovnih goveda

proizvodnju mlijeka i mesa. Uzgoj ove pasmine se odvijao u pokrajini
Charolles sve do francuske revolucije. Godine 1773. Claude Mathieu
je svoje stado preselio u susjednu pokrajinu Nievre. U ovoj pokrajini

je provedeno križanje bijelog goveda sa lokalnom Nivemais
pasminom nakon

ega se ovi križanci pominju pod imenom šarole

goveda. Count Charles de Bouille je još 1840. godine utvrdio uzgojne

ciljeve za ovo govedo što je 1864. godine konkterizirao kroz
uspostavljanje herd book-a. Nakon drugog svjetskog rata šarole
govedo se po

elo izvoziti na druge kontinente. Tako su 1950. godine

u Brazil izvezena

etiri bika i šest krava, 1955. godine u Argentinu

pet bikova i jedanaest krava, iste godine u Južnu Afriku jedan bik i
tri krave. Godine 1964. ukupno je 259 bikova i 1.605 krava je
izvezeno iz Francuske u razli

ite dijelove svijeta. Ovaj trend izvoza je

u kontinuiranom porastu sve do danas.

Slika 10. Junac šarole

goveda

(Foto:
www.mclachlan.com.au)

To su krupna i

teška goveda velikog

okvira s izraženim
širinskim i dubinskim
mjerama. Intenzivno je

mesno govedo snažne tjelesne gra

e i intenzivnog rasta.

Najpoznatije osobine ovog goveda su: jaki maj

inski instinkt, odli

prirast, izvrsna sposobnost napasivanja i dobro

udan temperament.

Boja dlake je jednobojno bijela ili krem, svijetle njuške, svijetlih

rogova i papaka. Danas u okviru ove pasmine ve

postoje i grla crne

i crvene boje. Ve

i telad raspolažu popunjenim miši

nim tkivom. Pri

uzgoju u

istoj krvi može biti teško

a pri porodu jer se zdjelica

nedovoljno otvara u odnosu na masu ploda (krupna telad), pa je
prije tridesetak godina gotovo svako drugo teljenje zahtijevalo
pomo

ovjeka. Ipak, utjecajem selekcije na smanjenje mase teleta

smanjen je broj teških poroda, iako je još uvijek taj broj iznad
prosjeka u odnosu na druge pasmine goveda. Porodna masa teladi
iznosi 40–45 kg u zavisnosti od spola teleta. Osobine pasmine su
kratka i široka glava, relativno kratak i miši

av vrat, razvijeno

miši

no tkivo, posebno muskulature ple

a, duga le

a, sapi i butina,

na linija im je ravna s mnogo miši

ja, linija trbuha usporedna s

linijom le

a, a glutealna muskulatura zaobljena i spuštena nisko, ima

dubok trup, dugotrajni rast, optimalno iskorištavanje krme, veliki

Osnove uzgoja tovnih goveda

Slika 11. Bik limuzin
pasmine

Zbog lahkih tele-

nja, limuzinski bikovi su

naro

ito pogodni za

ukrštanje s drugim
rasama, posebno mlije-

nim. Takva ukrštanja s

crno-bijelim i crveno-
bijelim mlije

nim

kravama dala su meleze koji su imali ve

e dnevne priraste u tovu,

i randman trupova i ve

i udio miši

nog i masnog, a manje

koštanog tkiva u polutkama, u odnosu na grla

iji su o

evi bili bikovi

pasmine Holšajn.

Ova je pasmina izrazito vitalna. Preporu

uje se za

korištenje u podru

jima sa slabijom ispašom gdje se stada u sustavu

krava-tele drže uz minimalni nadzor, a posebice pri teljenju. Trup
sadrži manji postotak kostiju i hrskavica i neznatno je prekriven
maš

u. Depozit masti je dobar u vrijednim dijelovima mesa.

5.2.5. Blon Akiten (Blonde d'Aquitaine)

Ova pasmina poti

e iz pokrajine Aquitaine u jugozapadnom

dijelu Francuske dopiru

i do Garonne doline i Pirinejskog planinskog

masiva. Uzgaja se još od srednjeg vijeka kada su korištena za oranje
i vu

u tereta. U izgradnji ovog goveda u

estvovala su tri lokalna tipa

goveda i to Garonnais, Quercy i Plavo pirinejsko govedo. Do danas
su ovu pasminu

esto križali sa Šarole i Limuzin pasminom, ali danas

je uzgojni cilj povratak originalnom tipu. Herd book francuskog blond

akitena je ustanovljen šezdesetih godina dvadesetog stolje

a. Prvi

import u Sjedinjene ameri

ke države se desio 1972. godine. Blonde

d’Aquitaine poznat je po tome što nije zahtjevan s obzirom na

držanje, stada u sistemu krava-tele su mirna i lagano se prilago-

avaju razli

itim klimatskim i hranidbenim uvjetima. Srednje je

intenzivna mesna pasmina, okvira tipi

nog za krupne pasmine gove-

da. Tjelesna masa bikova iznosi 1.100-1.300 kg, a krava 850-950

kg.

Ova goveda se mogu držati na ispaši tokom ljeta a po zimi

hraniti sijenom ili travnom silažom. Pri intenzivnom hranjenju

pasmina ostvaruje svoj puni potencijal a mladi bikovi postižu dnevne
priraste ve

e od 2.000 g. Blon Akiten je danas jedna od najboljih i

najpopularnijih tovnih pasmina goveda u Francuskoj zbog svojih

kvalitativnih osobina poput visokih dnevnih prirasta, lahkog teljenja

Tovne i kombinovane pasmine goveda

emu doprinosi velika pelvi

na regija. Broj ovih goveda se pove

ava

po 5% svake godine u Francuskoj i danas predstavlja tre

najbrojniju pasminu goveda sa preko 480.000 krava. Ekstenzivni

programi progenog testiranja obezbje

uju kontinuirano unaprje

enje

pasminskih osobina što se odražava u njihovoj sve ve

popularnosti.

Slika 12. Bik Blon
Akiten pasmine

Boja ovih goveda

se kre

e u rasponu od

jednoliko svijetlo žute
do svijetlo crvene sa

svjetlije obojenim
krugovima oko o

iju i

njuške i unutrašnjih
strana nogu i trbuha.

Goveda ove pasmine karakterizira prisustvo rogova, dok su neka i
bezrožna. Pripada grupi velikih mesnih intenzivnih pasmina. Životinje
imaju dugo i simetri

no tijelo, uz dobru prekrivenost miši

ima na

križima, le

ima i ramenima. Visina do grebena bikova iznosi 155–

170 cm, a krava 140-150 cm. Porodna masa teladi iznosi 40–46 kg u
zavisnosti od spola teleta.

Posebnost ove pasmine je lahko teljenje. Telad karakterizira

nagli rast, nježne kosti, uska ramena i mala trouglasta glava. Krave
karakteriziraju široke zdjeli

ne kosti što omogu

ava lahko teljenje (u

98% slu

ajeva nije potrebna pomo

pri telenju). Zbog ove osobine

mnogi farmeri koriste sjeme ovih bikova za križanje sa drugim
pasminama. Karakteristi

na osobina je i miran temperament koji

omogu

ava normalnu manipulaciju i rad sa grlima. Sljede

a važna

osobina je otpornost na stres što omogu

ava dobru adaptibilnost na

razli

ite klimatske uvjete. U zavisnosti od spola, na

ina ishrane i

menadžmenta ima izuzetan prirast u tovu. Meso ima nizak sadržaj

masnog tkiva što je karakteristika kako

istokrvnih grla tako i

križanaca. Karakterizira ih i dobra iskoristljivost svih vrsta sto

hrane.

5.2.6. Saler (Sa-Lair)

Porijeklo vodi sa južne strane centralnih planinskih masiva

Francuske, gdje se prvobitno ovo govedo koristilo kao mlije

no od

ijeg se mlijeka pravio kvalitetan sir. Ovo je jedna od najstarijih

pasmina goveda na svijetu što potvr

uju crteži ovih goveda u

Tovne i kombinovane pasmine goveda

nastala ova pasmina razvile su idealne osobine uzgoja na
siromašnim staništima. Saler pasmina je tipi

na rogata pasmina

obi

no tamno crvene boje dlake iako ih u manjem broju ima i crne

boje. Imaju gustu dlaku u zimskom periodu koja im omogu

ava

dobru termoizolaciju. Bezrožnih goveda uzgojenih u

istoj krvi

predstavljaju raritet. Boja kože i sluznica je sme

e boje. Dosta je

zahvalna pasmina za prenošenje pozitivnih genetskih osobina na

druge pasmine. Jedna
je od najstarijih i
genetski naj

istijih

europskih pasmina
goveda. Danas se u
Francuskoj 10% grla

uzgaja radi mlijeka a
ostalo proizvodnje
mesa.

Slika 15. Križanci Saler krava i Šarole bikova

5.2.7. Piemontese govedo (Piedmontese)

Piemontese pasmina ima interesantnu istoriju koja zapo

inje u

zaba

enim podru

jima Piedmont regije na sjeverozapadu Italije. Ovo

je podru

je prirodno zašti

eno visokim planinama Alpa. Ovo podru

je poznato po anti

ko europskoj pasmini goveda poznatom pod

imenom “Auroch” (

Bos Primigenius

Potomci Aurocha i drugih

udoma

enih europskih pasmina goveda klimatski umjernog pojasa

pripadaju grupi goveda poznatoj kao

Bos Taurus

Slika 16. Bik
piemontese pasmine

Prije otprilike

25.000 godina jedna
druga pasmina goveda
poznata pod imenom
“Zebu” (

Bos Indicus

)

iji je uzgoj uobi

ajen u

tropskom podru

poput Indijskog podko-

ntinenta i Afrike,

Osnove uzgoja tovnih goveda

zapo

inje masovnu migraciju prema Evropi. Razlog rapidne migracije

ovih goveda u Evropu je još uvijek nepoznat. Pioniri ove migracije su
zaustavljeni u dolinama Piedmont regije prirodnom barijerom

planinskih masiva Alpa.

Slika 17. Migracije zebu goveda u Evropu

Zebu govedo karakteriše grba u visini grebena koja može biti

težine od 18 do 23 kg, veliki podvoljak (podvratnik), velike padaju

uši i jako groktaju

e glasanje. Pored jedinstvenih fizi

kih

karakteristike odnosno eksterijera, familiju

Bos Indicus

goveda

karakterizira velika otpornost na pojedina oboljenja i

parazitoze u

odnosu na potomke familije

Bos Taurus

, što im omogu

ava opstanak

u podru

jima gdje ve

ini pasmina goveda to predstavlja veliki

problem.

Osnove uzgoja tovnih goveda

miši

a. U slu

aju ove pasmine goveda ovaj gen je prirodno mutirao

što je rezultiralo neograni

enim rastom miši

ne mase uzrokuju

pojavu fenomena “duplog miši

a”. Utvr

eno je da je razvoj miši

a u

prosjeku 14% ve

i u odnosu na druge vrste. Gen miostatin tako

ima funkciju da pomaže obezbje

enju nježne strukture mesa

Piemontese goveda.

Piemontese goveda su najpopularnija za uzgoj u Italiji i njihov

broj se iz godine u godinu pove

ava i u drugim zemljama u svijetu

poput Australije, Brazila, Kanade, Danske, Velike Britanije,
Holandije, Meksika, Poljske, Novog Zelanda, itd.. Prvi izvoz goveda

ove pasmine u Sjevernu Ameriku desio se u jesen 1979. godine u
Kanadu (Saskatchewan). Ranih osamdesetih godina prošlog stolje

pet goveda ove pasmine je izvezen iz Italije u SAD.

Piemonteze je ranozrela i dugovje

na pasmina koja se lako

prilago

ava razli

itim uvjetima ili tipovima klime, ograni

enim

mogu

nostima jednako kao i otvorenim i poluotvorenim sistemima

držanja stada. Dobro iskorištava konzumiranu hranu. Naime, radi se
o srednje intenzivnoj mesnoj pasmini. Pri intenzivnom tovu prirasti
su posebno dobri. Visoki tovni rezultati postižu se i ekstenzivnim
držanjem. Ima nježne kosti, nježnu elasti

nu kožu, malu koli

inu

ekstamuskularne masti, suho i nježno ali ukusno meso.

Krave su srednje veli

ine (550-750 kg), porodne mase teladi

od 38 do 45 kg. Bikovi mogu dosegnuti tjelesnu masu od 1.150 kg

dok se muška utovljena grla privode klanju pri tjelesnoj masi od
550-650 kg i u dobi od 15-18 mjeseci. Ako ima optimalne uvjete
uzgoja dnevni prirast od odbi

a do vremena klanja iznosi oko 1.400

g. Tako

er ima izrazito veliki randman koji iznosi 76-68% kod

utovljenih grla a zabilježen je i randman od 72%. Prema S-EUROP
klasifikaciji kvaliteta mesa je izvanredna i uvijek je klasificirana sa S
i E.

Krave odbijaju telad u njihovoj dobi od 4-6 mjeseci i pri

tjelesnoj masi od 160 do 200 kg.

Uzgoj krava je u Pjemonteze regiji ostao tradicionalno štalski.

Ali se tokom ljetnih mjeseci favorizira ispaša kako u dolinama tako i
na planinskim pašnjacima sve do jeseni na nadmorskim visinama
preko 2.000 metara. Tradicionalni štalski sistem uzgoja tovnih
goveda se postepeno mijenja u otvoreni štalski sistem u boksovima

na dubokoj prostirci.

Mlijeko koje proizvede je dovoljno za odgoj teleta, dok neki

uzgajiva

i mlijeko koriste za proizvodnju sireva "Castelmagno",

"Bra", "Raschera" i "Tome".

Tovne i kombinovane pasmine goveda

5.2.8. Belgijsko plavo govedo (Race de la Moyenne et

Haute Belgique, Belgian Blue-White)

Ovo govedo u originalnoj formi poti

e iz centralnog i sjevernog

dijela Belgije i jedno vrijeme je

inilo polovinu populacije goveda.

Lokalno crveno-šareno i crno-šareno se križalo sa Šorthorn govedom

uvezenim iz Engleske u periodu od 1850. do 1890. godine. Stvarni
uzgojni cilj je ustanovljen po

etkom 20. stolje

a kada je zvani

današnja pasmina i ustanovljena. Jedno vrijeme je ova pasmina
imala dva tipa, jedan primarno mlije

ni tip i drugi mesni tip.

Provedenim selekcijskim postupcima posljednjih desetlje

danas je ova pasmina prvenstveno mesna pasmina. Današnje
belgijsko plavo govedo je rezultat selektivnog genetskog razvoja

uzgoja provo

enog od strane profesora Hanseta u Centru za umjetnu

oplodnju u belgijskoj pokrajini Lijež.

Slika 19. Bik belgijskog
plavog goveda

(www.hemmy.net)

Belgijsko plavo govedo je pasmina velikog tjelesnog formata,

zaobljenih linija izražene miši

avosti posebno ramena, le

a i sapi.

na linija je ravna, strmih sapi i nježne kože. Ima nježne ali

snažne ekstremitete koji omogu

avaju lagan hod. Boja može biti

bijela, plavo-crvenkasto-siva ili ponekad crna. Pasminu karakterizira
miran temperament i dugovje

nost. U odnosu na šarole pasminu ima

izraženiju muskuloznost, mlije

nost i dnevni prirast tjelesne mase.

utelidbeni interval i smrtnost teladi su skoro isti kao kod šarole

pasmine. Dosadašnji rezultati potvr

uju da na križance prenosi

kvalitativna svojstva mesa i potencijal prirasta.

Krave srednje velikog tjelesnog okvira sa zaobljenim linijama

trupa u prosjeku imaju tjelesnu masu od 700-750 kg i visinu do
grebena od 132-138 cm, dok bikovi u prosjeku imaju tjelesnu masu

od 1.100 do 1.300 kg i visinu od 146-155 cm. Gravidnost je relativno
kratka i traje 280 do 286 dana. Prvo teljenje se obi

no dešava u dobi

junice od 32 mjeseca. Prosje

na tjelesna masa tek ro

enog teleta

Tovne i kombinovane pasmine goveda

5.3. Kombinovane europske pasmine goveda
(mlijeko - meso)

5.3.1. Simentalsko govedo (Simmental – Fleckvieh)

Simentalsko govedo je pasmina koja je u historiji poznata još

od srednjeg vijeka. Prve zabilješke o ovom govedu ukazuju da je

nastalo kao rezultat križanja izme

u velikog njema

kog goveda i po

tjelesnom formatu manje autohtone švicarske pasmine. Ime
pasmine je izvedeno iz imena regije (Simme Valley, Berner

Oberland, Švicarska) gdje je uzgoj prvi put zabilježen. Tehni

ki, ime

“Simmental” se koristi za goveda koja su uzgojena u Švicarskoj, dok
su Njema

koj i Austriji poznata pod imenom “Fleckvieh”, a u

Francuskoj kao “Pie Rouge”. “Pie Rouge”

ine skupine goveda iz tri

razli

ita herd book-a registrirana pod imenima “Abondance”,

“Montbeliard” i “Pie Rouge de l'Est”.

Slika 23. Dolina
simmental (Simme
Valley)

(Copyright:
Jonathan Duriaux)

Zbog svojih

proizvodnih

karakteristika

proširio se u
posljednjih 90 do
100 godina u

mnoge evropske

zemlje. Decenijama se razvijao kao alpska pasmina trojnih osobina.
Dominantna je pasmina goveda Srednje Evrope i uglavnom

dominiraju dva tipa: švicarski simentalac i njema

ki fleckvieh. Ostali

relativno

isti tipovi su

eški, slova

ki, bugarski, talijanski i

slovenski, hrvatskoj, itd. Procjena je da se danas uzgaja izme

u 40 i

60 miliona goveda na svih šest kontinenata, a od ovog broja

polovina se uzgaja u Evropi. U svim evropskim zemljama gdje se
uzgaja, dvojako se iskorištava, osim u Britaniji i Irskoj, gdje se
koristi kao mesno govedo. U Francuskoj je, od svih šarenih goveda

stvorenih od simentalca iz Švicarske, najzna

ajnija rasa

montbeliard

Ona se svrstava u pasmine dvojnog smjera proizvodnje sa
naglašenom mlije

noš

u. U njenom stvaranju u

estvovala je crveno-

bijela holštajn frizijska rasa. Danas se montbeliard pasmina koristi

Osnove uzgoja tovnih goveda

kao meliorator slabije produktivnih populacija simentalske rase.
Simentalac se usmjerava i u pravcu dvojne proizvodnje sa
naglašenom mesnatoš

u. Takva situacija je u Italiji, Poljskoj i Rusiji,

gdje se odgajiva

kim

programima za
simentalca planira da

vrijednost proizvoda
meso - mlijeko bude u
odnosu 60% : 40%.

Slika 24. Simentalski

bik

(www.drumsleedsimmentals.co.uk)

U prekomorskim zemljama, u kojima se u posljednjih dvade-

setak godina veoma proširio uzgoj simentalca koristi se kao mesna

pasmina u

istoj krvi i kao meliorator tamošnjih tovnih pasmina

manjeg formata (kao što su britanske tovne rase) u cilju dobijanja
meleza koji se mogu toviti do ve

ih završnih tjelesnih masa.

Slika 25. Krava
simentalske

pasmine

(Foto: V.Šaki

)

in gajenja je

po sistemu krava-tele,
korištenjem pašnjaka ili
u ekstenzivnom tovu, u

ogradama, korištenjem
kabastih hraniva.

Boja simentalca

varira od žute do

crvene s bijelim šarama, a glava, noge i rep su bijeli s pigmentnim
poljima. Može biti bezrožna ili sa rogovima. Dlaka mu je mekana,
koža srednje debela i djelomi

no pigmentirana. Obi

no imaju izražen

podvratak. Imaju veliki tjelesni okvir sa dobro izraženom
muskulaturom. U zavisnosti od uzgojnog tipa odrasle krave u dobi od
5 godina u prosjeku imaju tjelesnu masu od 600 do 900 kg i visinu

do grebena 145-150 cm, dok su bikovi tjelesne mase do 1.300 kg i
visine do grebena preko 160 cm. Vime simentalskih krava dobro je
vezano, ali nije veliko ni simetri

no (prednje

etvrti slabije

Osnove uzgoja tovnih goveda

5.3.2. Sivo alpsko govedo
(Grey Alpine, Grauvieh, Grigio Alpina)

Sivo alpsko govedo je tipi

na planinska pasmina goveda koja

daje izuzetne rezultate u proizvodnji mlijeka i mesa. Pasmina vodi
porijeklo iz pokrajine Tirol u Austriji i sjevernoj Italiji (Južni Tirol).

Slika 27. Krava sivo
alpskog goveda

(Foto: Šaki

V.)

Goveda su sre-

dnje veli

ine i tjelesne

mase sa korektnim
lokomotornim apara-

tom sa jakim papcima.
Naime,

radi

rustikalnoj, skromnoj

pasmini sa jako izraženim instinktom za pronalaženje hrane i

pasmini koja vrlo uspješno koristi grubu vegetaciju. Sivo alpsko
govedo je dugovje

no govedo izvanredne plodnosti. Uzgojni cilj je

poboljšati produktivnost mlijeka i mesa po grlu i upotrebnu

vrijednost dobivenih proizvoda.

Mlijeko krava ove pasmine je je izuzetnog kvaliteta i može se

konzumirati kao svježe ili prera

eno u kvalitetne sireve i druge

mlije

ne proizvode. Od svih planinskih pasmina koje se uzgajaju u

Italiji mlijeko ove pasmine ima najbolji odnos kvaliteta i kvantiteta.
U izuzetno povoljnim okolnostima mlije

nost krava može dose

i i

preko 5.000 kg mlijeka. Prema podacima iz 2002. godine u južnom

Tirolu, nakon analize mlije

nosti 8.491 krava u kontroli, prosje

mlije

nost po grlu je iznosila 4.836 kg mlijeka sa 3.78% mlije

masti i 3,38% proteina.

Slika 28. Bik sivo
alpskog goveda

Sivo alpsko gove-

do ima dobar prirast što

je posebno izraženo kod
srednje do teških
volova koji imaju

prosje

an dnevni prirast

Tovne i kombinovane pasmine goveda

od 1.200 g i u dobi od 12 mjeseci dostižu oko 500 kg tjelesne mase.
Vrlodobrih su klaoni

kih osobina, randmana oko 58% i izvrsnog

kvaliteta mesa.

ak i krava u starijoj dobi koje se privedu klanju

postižu odli

nu cijenu mesa na tržištu.

5.3.3. Sme

e govedo (Braunvieh, Brown Swiss, Brown

Vieh, Bruna Alpina, Brunedes Alpes)

Sme

e govedo je jedna od najstarijih pasmina goveda

ije

originalno porijeklo vodi iz Švicarske i to iz pokrajina Schwyz, Zug,

St. Gallen, Glarus, Lucerne i Zurich gdje su se krave koristile za
proizvodnju mlijeka, mesa i kao radna snaga. Dugi niz godina se
uzgajalo kao primitivno govedo sve dok švicarski farmeri iz

njema

kog govornog podru

ja nisu po

eli oko 1860. godine uvoziti

krupnija goveda iz Njema

ke i po

eli ih križati sa lokalnim sme

govedom.

ak je pincgauer pasmina goveda iz Austrije u

estvovala u

izgradnji današnjeg sme

eg goveda od kojeg je do danas zadržala

vizuelno vidljivu svjetliju boju na le

noj liniji. Ne postoje zabilješke o

tadašnjem uzgojno-selekcijskom radu, ali se pretpostavlja da su i
neke druge pasmine goveda u

estvovale u formiranju današnjeg

sme

eg goveda. Iako u svojoj mati

noj zemlji ova pasmina nije

imala zapaženu promociju kod farmera grla ove pasmine, u
zna

ajnijem broju su se izvozila u Rusiju, Italiju, Njema

ku i

Ameriku. Sve do 1911. godine nije ustanovljen herd-book u
Švicarskoj dok se u SAD to desilo 1891. godine gdje su prvi put
uvezena još 1869. godine kao mlije

na goveda. Prva uzgajiva

udruga u Njema

koj osnovana je 1879. u Sonthofenu, Bavarska.

Uzgoj sme

eg goveda je u proizvodnom smislu dvojak:

uzgaja

i s naglašenim interesom za mlijeko drže Brown-Swiss tip, a

širi zemaljski uzgoj prednost daje tipi

no kombiniranom tipu – Brown

Vieh.

To su goveda velikog tjelesnog formata, mesnata, kasnozrela

sa bojom koja se nalazi u rasponu od sivo sme

e preko svjetlo do

tamnosme

e. Danas je to kombinovana pasmina (mlijeko, meso). Po

proizvodnji mlijeka to je jedna od najmlije

nijih pasmina sa

proizvodnjom mlijeka preko 9.000 kg po laktaciji sa sadržajem
mlije

ne masti od oko 4% i 3,5% proteina. Mlijeko je

visokokvalitetno sa izvrsnim okusom i mogu

noš

u proizvodnje sira

zahvaljuju

i visokom postotku Kappa-Kazeina B u mlijeku (Kappa

Casein B).

Ovu pasminu karakterizira dug period gravidnosti, letargi

temperament, dobro

udnost, uši sli

ne krznu, izražajna vitalnost i

izostanak zna

ajnog gubitka vremena farmera oko njege i ishrane.

Poznata je po

vrstim nogama i izuzetno

vrstim papcima koji

ISHRANA GOVEDA U TOVU

Proizvodnja gove

eg mesa je jedan od dva osnovna vida

govedarske proizvodnje. Za uspješan tov goveda potrebno je
obezbijediti pasminski tip podesan za tov, odgovaraju

u krmnu

bazu sa odre

enim sistemom ishrane i svrsishodnu organizaciju sa

odgovaraju

im objektima.

Organizacija proizvodnje gove

eg mesa tijesno je povezana sa

uvjetima uzgoja životinja (uvjeti odabira životinje, pasmine, ishrane,

smještaja i ostalih zootehni

kih i zoohigijenskih mjera). Forsiranim

tovom pove

ava se tjelesna masa i popravlja kvalitet mesa. Za tov

se manje ili više uspješno mogu koristiti sve kategorije goveda –

telad, junad i odrasla grla, a sastav prirasta ovisi

e o dobi životinje.

Kod teladi se radi o prirastu pretežno miši

nog tkiva, kod junadi

miši

nog i masnog, a kod odraslih goveda isklju

ivo masnog tkiva.

6.1. Izbor teladi za tov

U sto

arskoj proizvodnji svaki proizvodni proces ovisi o nizu

faktora. Naro

ito su zna

ajne nasljedne sposobnosti, svojstva koja

determiniraju proizvodnju mesa. Na bazi smišljenog izbora teladi
unaprijed valja osigurati što bolji uspjeh i ve

i rentabilitet u tovu

mladih goveda. Drugim rije

ima, postoji u ranoj dobi povezanost

izme

u pojedinih tjelesnih mjera, obima i rentabiliteta proizvodnje

mesa s onim u kasnijoj dobi, odnosno na kraju tova.

Kako se biraju telad za tov?

esto se gube s uma osnovni

zahtjevi kojima treba da odgovaraju takva grla. Važna svojstva su
zdravlje, konstitucija i izjedna

enost odabrane teladi. Ta su svojstva

preduvjet za uspješan i ekonomi

an tov. Živahna grla koja sa voljom

uzimaju hranu i bez vidljivih smetnji reagiraju na okolne uvjete,
dobar su tovni materijal.

Osnove uzgoja tovnih goveda

Snažna konstitucija daljnji je zahtjev za ta grla. Traži se dobro

razvijen kostur (ne prekomjerno, zatim pravilna gra

a tijela, dobar

razvoj muskulature, prostran okvir i uzraslost koja odgovara

pasminskom tipu.

Ujedna

enost materijala ima posebno zna

enje za uspjeh

tova. Prilikom formiranja grupa za tov nužno je da grla budu ne

samo iste pasmine ve

i dobi, odnosno tjelesne mase. Kod tako

sastavljenih grupa lako je uo

iti grla koja zaostaju u rastu i razvoju,

ili odstupaju od prosjeka grupe.

6.1.1. Tipovi teladi za tov - konformacija tijela

Moderno tržište postavlja specijalne zahtjeve kada je meso

goveda u pitanju. U prvom redu traži se meso mlade govedine koje
se odlikuju velikim koli

inama kvalitetnog miši

nog tkiva, a manje

masti. Najvrednije partije mesa nalazimo na le

ima, butinama i na

zdjelici. Zahtjev je, dakle, da tovlja

i proizvedu životinje koje

posjedovati što prostranije i bogatije partije mesa na navedenim
dijelovima tijela. Treba, me

utim, znati da stepen tvorbe miši

a ovisi

u prvom redu o nasljednoj osnovi i da kvalitetnom prehranom nije

mogu

e taj stepen podi

i iznad fiziološke granice uvjetovane

nasljednom osnovom. U tom slu

aju višak utrošene hrane ide

pretežno na proizvodnju masti, a manje mesa. Nužno je, dakle,

posjedovati takve životinje koje

e se odlikovati navedenim biološko-

fiziološkim svojstvima.

Poznato je da mogu

nosti tvorbe mesa stoje u vezi s

intenzitetom rasta, stupnjem ranozrelosti i kapacitetom rasta. Za

uspješan, rentabilan tov i proizvodnju što ve

ih koli

ina kvalitetnog

mesa treba izabrati životinje koje

e posjedovati izrazite oznake za

tu proizvodnju. Postoje odre

eni tipovi koji ukazuju na bolji ili slabiji

prirast, na proizvodnju mesa uop

e, a koji su diferencirani ve

ranoj mladosti. To je za praksu važno jer je ve

u dobi od 3 do 4

sedmice mogu

e izvršiti valjan izbor teladi.

Postoje dva osnovna proizvodna tipa koji upu

uju na tovne

sposobnosti teladi:

široki – prostrani tipovi, dobre gra

e i razvijenosti pojedinih

tjelesnih mjera,

uski tipovi – nedovoljno prostrane, slabo razvijene gra

tijela.

Karakteristike širokog tipa su duboka prsa, slabine i butine,

dobro izražena širina prsiju u prednjem dijelu izme

u lopati

no-

ramenog zgloba, kao i iza ple

ke. Prsa su dobro zaobljena i duga, a

Osnove uzgoja tovnih goveda

Neophodan je kompletan obrok, ali isto tako i standardni

uvjeti za proizvodnju. Za neuspjeh u proizvodnji, odnosno tovu ne
treba kriviti uvijek vrijednost krmne smjese, ve

prilike, bolje

eno, neprilike u kojima se proizvodnja odvija. Postoji, dakle, uska

povezanost izme

u ekoloških uvjeta i standardnih potreba organizma

za proizvodnju. Adekvatna prehrana jedan je od preduvjeta

proizvodnje. Važnu ulogu igra i tehnika hranjenja - pri tom se misli
na pripremu smjesa i njihov oblik: brašno, šrot, pelete, pahuljice
itd.; zatim na

in hranjena – automatsko, po volji, obro

no itd.

6.2.1. Odgoj podmlatka za tov

Klju

ni momenat za uspješan tov mladih kategorija goveda

jeste othranjivanje zdravog podmlatka pogodnog za kasniji tov kao

starije teladi ili junadi. U prva dva do tri mjeseca tele treba
pripremiti za efikasno iskorištavanje

vrste hrane, a pri tome

nastojati uštedjeti što ve

u koli

inu mlijeka. Ishrana se provodi

minimalnim koli

inama mlijeka (5-6 litara dnevno) tako da se do

zalu

enja utroši najviše 300 litara. Prirasti trebaju biti umjereni,

800–1.000 g/dan.

Kolostralna faza traje prvih 5 dana nakon teljenja. Odmah

nakon teljenja treba što prije dati vitamine A, D i E. Dok se tele
oporavi od poroda, ustane na noge, osuši se i pokaže želju za
sisanjem, daje se da posisa ili popije najviše 1,5-2 litra kolostruma.

To svakako treba biti unutar prva tri sata nakon ro

enja. Kolostrum

se teladima daje prvih 5 dana i to vrijeme je zabranjeno prodavati
mlijeko mljekarama. Viškom kolostruma treba napajati drugu telad i

to razrije

enim sa vodom u omjeru 2 : 1.

Nakon 5 dana telad se nastavlja napajati mlijekom ili

mlije

nim zamjenama u koli

ini do 5 litara dnevno. Odmah se

inje nuditi i kvalitetna starter-smjesa po volji. Žitarice su

najvažnije komponente startera, a trebaju biti gnje

ene ili grubo

mljevene. Sijeno se tako

er može odmah nuditi po volji, mada ono

nije neophodno ukoliko starter sadrži više od 12% vlakana.

Starter smjese za telad koje se prodaju kao gotovi proizvodi

na našem tržištu redovno su presitno samljevene i ne vrši se njihovo
peletiranje. Uz ovakav starter uvijek se mora koristiti sijeno jer

smjesa ne sadrži dovoljnu koli

inu vlakana. Me

utim, dobar starter

za telad može se napraviti i na vlastitom gazdinstvu ako se raspolaže
sa nekoliko najvažnijih komponenti (kukuruz, zob, mekinje, repini
rezanci, sojina sa

ma, melasa, minerano-vitaminski dodaci i sl.)

Napajanje teladi može se vršiti punim ili obranim mlijekom

kada je cijena mlijeka na tržištu nepovoljna, ili pak mlije

nim

zamjenama što je jeftinije. Tako ostaje više mlijeka za prodaju.

Ishrana goveda u tovu

Mlije

ne zamjene su obi

no upola jeftinije od punog mlijeka pa se

njihovim korištenjem mogu posti

i znatne uštede. Sisanje majke po

volji nije preporu

ljivo iz više razloga. Tele

esto posisa previše

mlijeka (preko 10 litara) i dobiva proljev, a dnevni prirasti su suviše
visoki sa aspekta odgoja teladi za kasniji tov. Pored toga, telad koja
sisa po volji pokazuje malo interesa za

vrstom hranom. Napajanjem

se postiže potpuna kontrola konzumacije i prirasta i znatno je
jeftinije, a manje koli

ine te

ne hrane stimulišu uzimanje startera.

Starter-smjesa se u po

etku daje po 100 - 200 g dnevno i postepeno

se pove

ava dok tele ne konzumira 1,5 kg.

Telad se normalno napaja toplim mlijekom ili mlije

nim

zamjenama na temperaturi 37-38°C (najmanje 37°, najviše 40°).
Toplo napajanje je, me

utim, relativno skupo, traži više rada, a

problemi sa proljevima su

eš

i. Ukoliko se mlijeko ili zamjena

zakiseli sa 3-4 ml mravlje kiseline po litru onda je mogu

e i hladno

napajanje. Hladno napajanje se provodi na 20-25°C prve dvije

nedjelje, a nakon toga na 12-15°C. Ono je sigurnije, jeftinije, manje
je problema sa proljevima, a omogu

ava i davanje te

ne hrane po

volji jer se konzumacija može regulisati temperaturom.

Ostala hrana kao što je silaža, zelena masa (i sijeno, ako se

nije po

elo ranije koristiti) daje se po

etkom drugog mjeseca života.

Napajanje se može prekinuti, odnosno tele zalu

iti sa 6-7 nedjelja, ili

kada ono konzumira 1,5 - 2 kg startera dnevno. Zalu

enje u ovoj

dobi je ekonomi

no jer se utroši svega oko 200 litara te

ne hrane,

do 40 kg startera i 5 kg sijena. Ekonomi

no tako

er, može biti i

nešto kasnije zalu

enje u dobi od 12 nedjelja pri

emu se utroši do

300 litara te

ne hrane, do 100 kg startera i oko 12 kg sijena.

6.2.2. Ishrana teladi u tovu

Tov teladi traži bitno druga

iji režim i intenzitet ishrane za

razliku od odgoja teladi koja

e se kasnije toviti kao junad (vidi

Odgoj podmlatka za tov). U tovu teladi, ovisno o tipu tova i obroka,

postižu se prirasti 1.000-1.600 g/dan. Postoji nekoliko tipova tova, a
izbor odgovaraju

eg zavisi

e od potražnje na tržištu u datom

momentu:

1. Intenzivan tov mlade teladi mlijekom - telad se hrani

mlijekom po volji do mase 100-110 kg. Tov traje oko 2 mjeseca i
troši se oko 10 litara mlijeka za jedan kg prirasta.

2. Tov teladi do 140-160 kg - traje 3-3,5 mjeseca uz priraste

1.200-1.300 g/dan. Daju se smanjene koli

ine mlijeka ili mlije

zamjene (300 do 450 litara ukupno) uz koncentrat po volji (starter) i

Ishrana goveda u tovu

slabijeg apetita, pa to ne mogu. To govori u prilog korištenju
samohranilica i uzimanja hrane po volji kako bi se potrebe u toku
dana mogle podmiriti u odgovaraju

oj mjeri. Takav na

in prehrane

ima i drugih prednosti, ali i nekih nedostataka. Prednosti su manji
utrošak radne snage, životinje jedu po volji, mirne su i nisu
halapljive. Nedostaci su nešto ve

i utrošak hrane.

Junadi u tovu, dakle, treba omogu

iti da uzimaju obrok u

tolikoj koli

ini i hranjivoj vrijednosti da se u potpunosti mogu

podmiriti uzdržne i proizvodne potrebe za o

ekivani dnevni prirast.

Tov junadi predvi

a odre

eni sistem i plan u proizvodnji.

Svako odstupanje može imati negativne posljedice u realizaciji tova.
Plan mora biti unaprijed postavljen za svaku kategoriju tovljenika.
Tako se npr. predvi

eni intenzivni tov junadi koncentratima mora

obavljati od po

etka do kraja tova. Nastupom promjena, tj. ako se u

drugoj fazi tova koncentrat zamjeni voluminoznim krmivima, slijedi
ne samo lošiji prirast ve

i slabiji kvalitet mesa. Posljedica je

negativan ekonomski u

inak.

Kod tova junadi treba imati na umu da je prirast tjelesne

mase najve

i je u mla

oj dobi (u prvoj godini života). Tada junad za

jedinicu prirasta troše najmanje hrane. Ve

i je intenzitet prirasta u

tovu koncentratima, a slabiji voluminoznim krmivima, ali tov
koncentratima je i nešto skuplji nego voluminoznim krmivima. U
prvom slu

aju kvalitet mesa je bolji i ostvarena cijena ve

a. U

drugom slu

aju kvalitet je nešto lošiji pa je i cijena manja za 1 kg

žive mase. Op

enito je kvalitet mesa mladih grla bolji od starijih.

Tov junadi ima i tu prednost da se, ukoliko do

e u pitanje

isporuka, još uvijek može rentabilno produžiti neko vrijeme, a što se

ne može kod starijih goveda.

Za tov se koriste muška grla zbog ve

ih prirasta, bolje

konverzije hrane i kvalitetnijeg mesa. Ženska grla se tove do mase

350-380 kg, a nakon toga tov postaje nerentabilan jer se
iskorištavanje hrane naglo pogoršava. Kastrirana muška grla imaju
slabije priraste i ve

i utrošak hrane od nekastriranih. Me

utim, nema

razlike u prirastu i iskorištavanju hrane izme

u kastriranih i

nekastriranih junica.

Intenzivnom tovu junadi prethodi faza uzgoja teladi za tov

(vidi Odgoj podmlatka za tov). U fazi uzgoja teladi za tov zadatak je

umjerenom hranidbom razviti telad u dobre preživa

e i životinje

velikog okvira. U fazi predtova telad se grupira radi privikavanja na
skupno držanje i nove uvjete ishrane.

Potrebe junadi u tovu ovise o tjelesnoj masi i visini dnevnog

prirasta. Maksimalni prirasti postižu se ishranom po volji i to
obrocima koji, osim adekvatnog sadržaja energije, minerala i

vitamina, sadrže potreban nivo proteina. Mogu

nost konzumacije

Osnove uzgoja tovnih goveda

hrane postepeno se smanjuje starenjem životinje tako da kod mase
200-300 kg ono iznosi oko 2,5 kg suhe tvari/100 kg tjelesne mase,
dok kod mase 450 kg to pada ispod 2 kg.

Obzirom da se mogu

nost konzumacije hrane i potrebe u

hranjivim materijama pri konstantnom dnevnom prirastu razlikuju
zavisno od mase i dobi životinje, obroke treba korigovati najmanje

jednom mjese

no. Vaganje junadi tako

er treba vršiti barem jednom

mjese

no kako bi se imao uvid u uspješnost tova.

Vrijednost krmiva i njihova cijena odlu

uju

a je za ekonomiku

tova. Imaju

i u vidu da oko 70% troškova tova

ini hrana, pravilno

formulisanje obroka je od izuzetnog zna

aja za ekonomi

nost

proizvodnje mesa.

Junad se može toviti koncentrovanim, polukoncentrovanim ili

kabastim obrocima. Tov je poželjno po

eti i završiti jednim tipom

obroka, mada neke tehnologije zahtijevaju promjene obroka u
odre

enoj fazi tova. Obroke je neophodno korigovati barem jednom

mjese

no i uskladiti sa tjelesnom masom i planiranim prirastom.

Koncentrovani obrok

je formulisan kao kompletna krmna

smjesa sa 12-14% proteina i 8-9% vlakana. Smjesa je sastavljena

od koncentrata i kabaste hrane gdje koncentrati

ine 60-80%

smjese. Daje se iz hranilica po volji. Ako u smjesu nisu uklju

ena

kabasta hraniva mora se davati još 0,5-1 kg sijena. Konzumacija

hrane je 2,5-3 kg na 100 kg mase, prirast 1.300-1.500 g/dan (do
2.000 g u pojedinim fazama tova), a utroši se 6-7 kg smjese za
jedan kg prirasta.

Polukoncentrovani obrok

je takav gdje polovinu obroka

ini

kabasta hrana (silaža, sijeno, zelena masa, nusproizvodi
prehrambene industrije, itd.), a drugu polovinu koncentrati (3-4

kg/dan). Kod ovog tipa obroka postižu se prirasti 1.000–1.200 g/dan
i više. Naj

eš

e je tov polukoncentrovanim obrocima baziran na

kukuruznoj silaži. Silaža za tov treba da sadrži najmanje 30% suhe

tvari i tada se daje po volji. Junad u dobi 6-12 mjeseci konzumira
10-20 kg silaže, a junad starija od 12 mjeseci preko 20 kg. Utroši se
oko 11 kg silaže i 2,5 kg koncentrata za 1 kg prirasta. Privikavanje
na silažu treba izvršiti u dobi 4-5 mjeseci (kod mase 150-180 kg) i

ono traje mjesec dana. Za to vrijeme daje se 4-6 kg silaže dnevno.
Ako su polukoncentrovani obroci bazirani na ispaši ili zelenoj masi,
ra

una se da june dnevno konzumira 10-12 kg paše na 100 kg

mase.

Osnove uzgoja tovnih goveda

800 g/dan, a zatim se postepeno prelazi na polukoncentrovane
obroke sa prirastima preko 1.200 g/dan. Junad se kolje u dobi 16 -
18 mjeseci.

3. Tov junadi na paši jeste poseban vid tova grla starijih od 1

godine. Provodi se u periodu maj-oktobar i obi

no traje 3-5 mjeseci.

Postižu se prirasti 1000-1200 g/dan, a junad se uz ispašu prihranjuje
sa 1-2 kg koncentrata.

4. BABY BEEF tov junadi se tako

er može organizirati na

podmlatku kupljenom na tržištu, odnosno, kupovinom teladi
pripremljenom za tov. U ovu svrhu telad se kupuje u dobi 4-5
mjeseci sa masom 150-180 kg i uvodi se u tov koji traje narednih 6-

7 mjeseci. Ako se radi o tovu za stariji BABY BEEF (do dobi 16-18
mjeseci i mase 450-550 kg), tada tov po

inje u dobi od 8-11

mjeseci.

Ovisno o zahtjevima tržišta, kao i vlastitom opredjeljenju

proizvo

a, tov junadi se može organizirati i na druga

ijim

osnovama koje ne moraju odgovarati gore navedenim tipovima tova.

Ukoliko se pokaže isplativim, junad se tovi i do mase 600-700 kg.
Podrazumijeva se da za tu svrhu trebaju kvalitetna grla koja

dobro iskorištavati hranu i prirastati do dobi od 18 mjeseci pa i

nakon toga.

Pošto se o nabavljenim junadima za tov naj

eš

e malo zna u

smislu porijekla, pripremljenosti za tov i drugih faktora, važno je
organizirati razdoblje oporavka i prilago

avanja na uvjete u tovilištu

u trajanju od najmanje 3 sedmice. U ovom periodu treba obratiti
pažnju na njihovo zdravstveno stanje, izvršiti preventivno cijepljenje
po potrebi i privikavati ih na nova hraniva. Uvo

enje hraniva u obrok

treba vršiti oprezno, a obrok postepeno pove

avati svaka 3-4 dana

dok se ne postigne planirani nivo ishrane.

6.5. Ishrana odraslih goveda u tovu

Tov odraslih goveda primjenjuje se kod grla izlu

enih iz

priploda radi popravljanja kondicije i bolje prodaje. Prirast

ini

isklju

ivo mast pa tov ne bi trebao da traje duže od 3-3,5 mjeseca.

Za to vrijeme goveda dobiju oko 100 kg mase, a tov se provodi
jeftinim kabastim hranivima (zelena masa, silaža, sijeno, svježi ili
silirani repini rezanci, itd.) uz eventualno prihranjivanje manjom

koli

inom žitarica.

Ishrana goveda u tovu

6.6. Krmna baza Bosne i Hercegovine i planiranje sto

hrane u tovu goveda

Imaju

i u vidu ekonomi

nost proizvodnje june

eg mesa i

mogu

nost osiguranja što ve

ih koli

ina sto

ne hrane unutar Bosne i

Hercegovine, najprihvatljivijom opcijom se

ini opredjeljenje za tov

junadi polukoncentrovanim obrocima koji su bazirani pretežno na
silaži cijele kukuruzne biljke uz dopunu odgovaraju

im koli

inama

koncentrata. Kukuruzna silaža je kabasto hranivo nepogodno za
transport i promet na tržištu uop

e, te je stoga neophodno istu

proizvesti na vlastitom gazdinstvu i uskladištiti je u neposrednoj
blizini objekata za tov.

Za tov valja proizvesti kvalitetnu silažu sa najmanje 30% suhe

materije. Dobri se rezultati u tovu junadi ostvaruju ako je silaža
zastupljena sa 40-60% u suhoj materiji obroka i ako se vrši
dodavanje 3-4 kg koncentratne smjese.

Obzirom da tov junadi do 400-450 kg (baby beef)

podrazumijeva period od 6-7 mjeseci sa silažom kao osnovnim
krmivom u obroku (u prosjeku 15 kg/dan), potrebno je planirati
najmanje 3,5 tona kukuruzne silaže za tov jednog grla. O

ekivani

prinos kukuruzne silaže sa 1 ha je oko 35 tona, što zna

i da 1 ha

oranice može osigurati koli

ine silaže dovoljne za tov 10 grla.

U brdsko-planinskim krajevima, gdje nije mogu

e uspješno

uzgajati kukuruz i proizvoditi kukuruznu silažu, postoje velike
površine pod prirodnim travnjacima

ijim intenziviranjem se mogu

proizvesti velike koli

ine travne silaže i sjenaže, kao i druge

voluminozne krme visokog kvaliteta (zelena masa, sijeno). Pravilno

spremljena travna silaža i sjenaža imaju bolji ukus i ve

u hranjivu

vrijednost od kukuruzne silaže pa se mogu koristiti za ishranu i
dotovljavanje junadi u zimskom periodu. Na ovaj na

in bi se, uz

prethodno ovladavanje tehnologijom spremanja travne silaže i
sjenaže, na pravi na

in iskoristili veliki resursi koji leže u prirodnim

planinskim travnjacima.

6.7. U

eš

e sto

ne hrane u cijeni prirasta

Organizacija tova na podmlatku kupljenom na tržištu zahtijeva

nabavku starije teladi pripremljene za tov u dobi 4-5 mjeseci i mase
150-180 kg. Da bi se u narednih 6-8 mjeseci tova postigla kona

masa utovljene junadi od najmanje 450 kg, neophodno je

odgovaraju

om ishranom osigurati prosje

an dnevni prirast od oko

1.400 g. Ukoliko se tov provodi polukoncentrovanim obrocima sa
kukuruznom silažom kao osnovnim hranivom, ishrana mora biti

nešto intenzivnija nego što je to naprijed navedeno (vidi

Ishrana goveda u tovu

Tabela 8. Primjeri tovnih obroka za junad uz planirani dnevni porast

mase od 1,4 kg

Tjelesna masa juneta, kg

150 200 250 300 350 400 450 500

Kukuruzna

silaža, kg

4 7 10 11 12 13 11 11

Sijeno
livadsko, kg

0,2 0,2 0,2 0,2 0,3 0,3 0,2 0,2

Mješavina

koncentrata,
kg

2,8 3,0 3,1 3,8 4,4 4,9 5,9 6,6

Cijena obroka,

KM/dan*

1,22

1,377 1,48

1,66

1,86

1,95

2,17

2,32

Utrošak
hrane za 1 kg

prirasta,
KM/kg*

0,87

0,98

1,06

1,18

1,32

1,39

1,55

1,65

* cijene se odnose na mjesec februar 2006. godine

Mješavina koncentrata za tov junadi sastavljena je od

odgovaraju

ih koncentratnih hraniva tako da, uz odgovaraju

kvantum konzumacije, osigurava podmirenje onog dijela potreba u
energiji i hranjivim materijama koji nije pokriven kabastim dijelom
obroka. Kvalitetna mješavina koncentrata može se pripremiti od

kukuruzne prekrupe, sojine sa

me i pšeni

nih mekinja, uz dodatak

sto

ne krede, soli i mineralno-vitaminskog premiksa. U

eš

e hraniva

u ovakvoj mješavini se mijenja zavisno od faze tova. Na primjer, za
junad mase 200 kg mješavina bi se sastojala od 60% kukuruza, 31%

sojine sa

me, 6% mekinja, 2% krede, 0,5% soli i 0,5% premiksa.

Odmicanjem dobi juneta i pove

anjem mase postepeno se smanjuje

eš

e sojine sa

me u smjesi a pove

ava se u

eš

e mekinja i

kukuruza. Tako pri kraju tova, kod juneta mase 450 kg, mješavina bi
bila sastavljena od 72% kukuruza, 8% sojine sa

me i 17% mekinja,

2% krede, 0,5% soli i 0,5% premiksa. Cijenu jednog kg

koncentratne mješavine lako je izra

unati na bazi cijena

pojedina

nih komponenti i njihovog u

eš

a u mješavini.

Primjeri u gore prikazanoj tabeli jasna su ilustracija razlike u

obrocima za tov junadi zavisno od mase i dobi, kako po kvantumu

tako i po strukturi. Stoga je teško vršiti preciznije kalkulacije
troškova ishrane ako se one baziraju na sastavu dnevnih obroka za
sve faze tova i mase juneta od po

etka do kraja tova. Vidljivo je da

cijena hrane utrošene za jedan kg prirasta žive mase konstantno
raste od po

etka do kraja tova. Razlog leži u

injenici da je

Osnove uzgoja tovnih goveda

iskorištavanje hrane za jedinicu prirasta povoljnije u po

etku tova

dok su grla mla

No, ipak je mogu

e, na bazi sastava prosje

nog obroka za

cijeli tovni period (vidi dolje), predvidjeti ukupni i prosje

ni dnevni

utrošak hrane te na osnovu toga izra

unati o

ekivanu prosje

cijenu jednog hranidbenog dana, a zatim cijelog tovnog perioda ili

pak 1 kg prirasta žive mase. Ukoliko se radi o tovu jednog juneta
po

etne mase 150 kg do kona

ne mase od 450 kg, sastav

prosje

nog dnevnog obroka na bazi kojeg se mogu izvesti navedene

kalkulacije dat je u sljede

oj tabeli:

Tabela 9. Sastav prosje

nog dnevnog obroka juneta u tovu do 450

Prosje

obrok, kg/dan

Utrošak za 1 kg

prirasta, kg

Za tovni

period od 6-8

mj, kg

Kukuruzna silaža, kg

11,5

8,2

2450

Sijeno livadsko, kg

0,25

0,18

Mješavina

koncentrata, kg

1,2

4,80 3,43 1020

Cijena, KM*

1,954

1,396

cca 415,0

* cijene se odnose na mjesec februar 2006. godine

cijena 1 kg mješavine koncentrata iznosi u prosjeku 0,33 KM ako se ista priprema

na vlastitom gazdinstvu od komponenti kupljenih na tržištu; cijena je do 40% ve

ako se gotova mješavina kupuje na tržištu kao kompletna krmna smjesa što znatno

poskupljuje cijenu obroka

cijena mješavine koncentrata može biti i niža ako se dio sojine sa

me zamijeni

preparatima uree

Uzima se da hrana u ukupnim troškovima tova u

estvuje oko

70%, a preostalih 30%

ine drugi fiksni ili varijabilni troškovi kao što

su energenti, troškovi održavanja mehanizacije, veterinarskih
usluga, provo

enje preventivnih mjera itd. To zna

i da o

ekivani

ukupni troškovi po 1 kg prirasta žive mase iznose oko

1,99 KM

(1,396/0,7=1,99).

I kona

no, na svaki kg kona

ne mase utovljenog juneta valja

ugraditi dio cijene koju je potencijalni kooperant platio za tovni
materijal, odnosno tele pripremljeno za tov. Pod pretpostavkom da
se radi o teletu mase 150 kg, cijena iznosi oko 5,5 KM/kg žive mase,

odnosno 825 KM po životinji (februar, 2006 godine). Na kona

masu utovljenog juneta od 450 kg to zna

i dodatno optere

enje od

1,83 KM/kg žive mase. Skupa sa gore navedenim ukupnim
troškovima tova (1,99 KM/kg) to zna

i da

kona

na cijena 1 kg

žive mase utovljenog juneta iznosi najmanje 3,82 KM

ORGANIZACIJA TOVA NA GAZDINSTVIMA – FARMAMA

MJERE ZA POVE

ANJE PROIZVODNJE GOVE

EG MESA

7.1. Mjere za pove

anje proizvodnje gove

eg mesa

Naša je zemlja u mnogim granama privrede postigla visoku

proizvodnost rada i kvaliteta proizvoda koji odgovaraju kvalitetu
proizvoda na svjetskoj razini. Velike uspjehe postigla je u

poljoprivrednoj i sto

arskoj proizvodnji. U toj su proizvodnji riješeni

mnogi problemi i nema zapreka da se dobiveni rezultati primijene u
prakti

nom radu. Štaviše, društvena dobra postala su rasadnici

iskustava za široku praksu na svojim podru

jima. U tom su pogledu

postignuti zapaženi rezultati, tako da je stanje u poljoprivrednoj i
sto

arskoj proizvodnji temeljito izmijenjeno u odnosu na period od

prije 10 do 15 godina. Te promjene nastale u materijalnoj

proizvodnji imale su velikog odraza i na društvene odnose u
poljoprivredi, napose u sto

arstvu, tako da se cjelokupna aktivnost

sve više "podruštvovljuje". Danas je sve rje

a naturalna proizvodnja

i kod individualnih proizvo

a. Individualna proizvodnja postaje sve

više društvena proizvodnja, jer u procesu rada u navedenim
djelatnostima ima sve više rada velikog broja subjekata, napose
industrije. Integracija u poljoprivredi poprima, dakle, sve više

društveno obilježje, a individualni proizvo

postaje sve više robni

proizvo

, koji je i u opskrbi gove

im mesom još uvijek zna

ajan

(raspolaže sa preko 90% fonda goveda).

Analiziraju

i naprijed navedena kretanja, dolazimo do

zaklju

ka koji upu

uje na to da naša zemlja raspolaže svim

mogu

nostima za proizvodnju mnogo ve

ih koli

ina mesa nego što

proizvodi danas. U

emu se sastoje te mogu

nosti na kojima se

baziraju naše procjene?

Organizacija tova na farmama – mjere za pove

anje proizvodnje gove

eg mesa

uspješan razvoj. Njihova realizacija može se ostvariti u postepenom
aktiviranju, izgradnji odgovaraju

eg broja govedarskih farmi

prvenstveno u društvenom sektoru.

Bit problema je u tome da se na

e kompromisno rješenje na

liniji proizvodnje meso : mlijeko. Težište je na manjim kapacitetima
proizvodnje mlijeka po životinji, a time pove

anju broja krava i

dobivanju ve

eg broja teladi za tov.

Navedeni zahvat pred kojim se nalazimo iziskuje velika

finansijska sredstva, sli

no kao i druge grane industrije, no koja

se obilno reproducirati u pove

anim kapacitetima proizvodnje.

Iznijeta problematika predstavlja više-manje tehni

ka pitanja

koja

e se postupno rješavati ako se osiguraju stimulativni uvjeti za

proizvodnju. Kona

no, osvrnut

emo se na cijene kao posebno

važnan faktor, koji je relativan i za ovu granu privrede.

Iz iskustva znamo da cijene sto

arskih proizvoda, posebno

cijene gove

eg mesa, ne mogu konkurirati u privredi s

nekonkurentskim cijenama drugih artikala, a posebno onih koji

ine

strukturu cijena u proizvodnji gove

eg mesa. Cijene tim aktiklima, u

usporedbi s cijenama drugih artikala, u stalnom su zaostatku i
objektivno ne odgovaraju realnom stanju na tržištu. U praksi tu ne

vrijede uvijek isti kriteriji kao u industriji (troškovni princip), što sve
utje

e nestimulativno na proizvodnju. S obzirom na takvo stanje,

postoji stalna disproporcija u cijenama i pomanjkanje

najkonkurentnijeg artikla na tržištu tj. gove

eg (a i drugih vrsta)

mesa.

Za navedenu proizvodnju ne postoje u dovoljnoj mjeri ni

financijska sredstva. Kapital sve više bježi iz sto

arske proizvodnje u

druge lukrativnije grane privrede i one kojima društveni obra

daje bolje mogu

nosti poslovanja. Sredstva koja se ulažu za uvoz i

sa njima pomaže razvoj govedarstva – op

enito sto

arstva drugih

zemalja, treba usmjeriti i koristiti za razvoj nacionalne sto

arske

proizvodnje.

Glavna je stvar u privredi da mehanizam cijena bude

funkcionalan i da one budu realne i stimulativne za proizvodnju pa

biti i dovoljno sredstava za ulaganje u tretiranu granu privrede. To

e, pored svega iznijetog, u znatnoj mjeri utjecati na pove

anje

proizvodnje gove

eg (i drugih vrsta) mesa, a u skladu s nacionalnim

potrebama i mogu

nostima.

Kooperacija ima vrlo veliko zna

enje u sto

arstvu. To je

zapravo poslovna suradnja partnera koji se uzajamno dopunjuju u

radu i organizaciji proizvodnje bilo koje privredne grane. Takva
me

usobna suradnja i dopuna u nekoj aktivnosti pove

ava volumen,

kvalitet i rentabilnost proizvodnje.

Osnove uzgoja tovnih goveda

Uspjeh kooperacije ovisi o velikom broju faktora kao što su:

sposobnost i mogu

nost nosilaca kooperacije i osoba koje

usobno kooperiraju, njihovi me

usobni i pojedina

ni interesi,

zatim raspoloživa sredstva za proizvodnju, poslovnost i konjunkturu
na tržištu – stabilnost proizvodnje.

Poslovna suradnje može biti uspješna ako partner – kooperant

ima odre

ene mogu

nosti i sposobnosti za doti

nu proizvodnju. U

poljoprivrednoj proizvodnji, me

utim, postoje u tome razlike izme

biljne i sto

arske proizvodnje. Sto

arska proizvodnja ovisna je u

oj mjeri o sposobnostima kooperanata od one u poljoprivrednoj

proizvodnji. Prva radi sa životinjama koje zbog svoga biološko-
fiziološkog dinamizma predstavljaju vrlo složen proces proizvodnje.
Naro

ito ako se uzme u obzir da je ta proizvodnja specijalizirana i da

u njoj svaka faza zahtjeva i specifi

an tretman. Nadalje, suvremena

oplemenjiva

ka sto

arska proizvodnja na principima industrijske

proizvodnje karakterizirana je odre

enom organizacijom i

tehnologijom rada. U nju se dakle uklju

uju ne samo sposobnost

kooperanata ve

i nužna sredstva, o

emu kona

no ovisi uspjeh

rada.
Polaze

i od iznijete

injenice, bitno je suradnju uspostaviti i s

onim proizvo

ima koji garantiraju potrebne uvjete za stabilno

poslovanje. To je preduvjet da kooperacija u sto

arstvu iskoristi

maksimalne mogu

nosti u aktiviranju proizvodnje.

Kooperacijske odnose u sto

arskoj proizvodnji pa i u tovu

goveda treba dugoro

no planirati. To je nužno zbog više razloga. U

pitanju je ve

e ulaganje kapitala, koji može biti rentabilan samo ako

je proizvodnja kontinuirana. Proizvodni proces dugo traje, pa je

teško i skupo prekidati ga i mijenjati pravac proizvodnje.

Za stabilnost proizvodnje posebno zna

enje ima interes

kooperanata. On proizlazi iz

vrstih ugovora o preuzimanju

proizvedene robe, kao i ostvarenim cijenama koje za njega moraju
biti stimulativne. Svaki poreme

aj u tom sektoru suradnje remeti

kooperacijske odnose i negativno djeluje na me

usobnu poslovnost,

što u krajnjoj liniji negativno utje

e na proizvodnju. Uspjeh tih

odnosa ovisi, dakle, o aktivnosti i poslovnosti nosilaca kooperacije,
bilo da se radi o poljoprivrednim dobrima, poljoprivrednim
zadrugama i drugim stru

nim institucijama, kao i izvozno-uvoznim

poduze

ima. Te su organizacije dužne sagledati potrebe tržišta i u

skladu s njima razvijati kooperaciju tova goveda u odgovaraju

mjeri i na onim podru

jima gdje se mogu maksimalno iskoristiti

raspoloživa sredstava kooperanata i materijala za tov.

Osnove uzgoja tovnih goveda

100

tih organizacija ovisi o funkcionalnosti službi koje rade na sektoru
sto

arske proizvodnje. To je sektor kupoprodaje, tehnologije i

zdravstvene zaštite. Bez tako organizirane službe nema ni planskog

ni uspješnog kooperacijskog rada u sto

arstvu. Servisne službe,

neposredna suradnja i savjetovanje mogu podi

i kvalitet rada

kooperanata u sto

arstvu i uvrstiti ih u napredne robne proizvo

Nakon kupovine telad se vaga i po odre

enom planu daje

kooperantima u tov. Kooperantu se nastoji odjednom ili u što kra

vrijeme dati toliki broj teladi koji odgovara kapacitetu njegova
tovilišta. Nadalje se pazi da bude približno isti pasminski sastav,

kvaliteta i tjelesne mase teladi. Ti zahtjevi daju ve

e izglede za

uspjeh, a kooperantu umnogome olakšava posao. U praksi se
pokazalo da telad u težini 100-120 kg ne predstavlja ve

e teško

e u

prehrani, posebno u privikavanju na koncentrate i sijeno. Za
kooperanta je to naro

ito važno. Lakša telad (ispod 80 kg) traže i

poseban tretman (nekoliko dana mlijeko) u prehrani do prijelaza na

koncentrat.

Kupoprodajni sektor vodi evidenciju o broju i težini teladi koja

su data kooperantu, nabavlja hranu, vodi evidenciju o dodijeljenoj
hrani i brine se o preuzimanju utovljenih grla od kooperanata. On

vrši i kona

an obra

un poslovanja s pojedinim kooperantima.

Sektor za tehnologiju daje upute o na

inu držanja smještaja –

adaptacije tovilišta i prehrane u toku tova. Dužnost je tih stru

njaka

da budu u stalnom kontaktu s kooperantima i da kontroliraju uspjeh
tova. Naro

itu brigu treba voditi prvih dana tova. U pitanju je

privikavanje na novi režim držanja i prehrane. U toku tova
kontroliraju prirast vagom ili subjektivno i preporu

uju da se uklone

grla koja zaostaju u rastu. Povremeno kontroliraju kvalitet i
iskorištavanje hrane u tovu.

Sektor zdravstvene zaštite ima najviše posla prvih dana nakon

prijema grla. Iako se za tov odabiru vitalna i zdrava telad,

esto i

kod njih dolazi do poreme

aja i oboljenja probavnih i dišnih organa.

Prvi se dan po dolasku intervenira udarnim dozama vitamina A i D3.

Tako

er i s antibioticima. Obavljaju se i svi poslovi preventive i

kurative. Spomenuti sektor, dakle, nadzire higijenu tova i sve
poslove kurative za vrijeme tova.

Nosilac kooperacije ima dužnost da preko svojih službi dijelom

osigura osnovna sredstva za tov goveda, zatim da davanjem savjeta
izgradi kooperanta u sposobnog i samostalnog radnika na tom
važnom sektoru oplemenjiva

ke proizvodnje. Sve to ima za cilj da se

proizvodnja intenzivira, maksimalno racionalizira i uskladi s
postoje

im dostignu

ima nauke i prakse. Takav rad osigurava

proizvo

u i zajednici kvalitetnije poslovanje, ve

u opskrbu mesom,

Organizacija tova na farmama – mjere za pove

anje proizvodnje gove

eg mesa

101

bolju kontinuiranost isporuka i ve

u sposobnost za konkurenciju na

tržištu.

Farmeri – individualni proizvo

i – imaju svoje obaveze i

dužnosti. U njihovu je interesu da što bolje iskorištavaju dobivena
sredstva i po uputama stalno rade na usavršavanju tehnike tova.
Me

utim, tom zahtjevu ne mogu svi udovoljiti. Bitno je da se izaberu

takvi kooperanti koji po svojim kvalitetima garantiraju da

udovoljiti obavezama suvremenog tova.

Jedan od faktora koji determinira uspjeh tova jest tehnika

prehrane odnosno iskorištavanja hrane u tovu. Iako to ovisi o

kvalitetu materijala i o drugim faktorima, važna je i umješnost u
prehrani. Stalna briga o nahranjenosti rezultira u potrošnji ve

ih ili

manjih koli

ina za jedinicu prirasta. Kako se predvi

a odre

eni odnos

hrane za jedinicu prirasta, dobri tovlja

i i tu mogu napraviti ve

uštede i ostvariti ve

u zaradu.

7.4. Oblici organizacije

Kooperacija u sto

arstvu s individualnim proizvo

ima ima

velike mogu

nosti. One su naro

ito velike u proizvodnji mesa

pojedinih vrsta doma

ih životinja. Svrha joj je da se proizvodnja

maksimalno intenzivira, a pri tome iskoristi raspoloživi stajski prostor
i radna snaga koje na selu ima još uvijek mnogo. Iskorištavanjem tih

mogu

nosti izbjegavaju se investicije u izgradnji nužnih objekata koji

mnogo koštaju i u znatnoj mjeri optere

uju troškove proizvodnje.

Nosioci kooperacije nabavljaju gotova kompletna krmiva od

tvornica sto

ne hrane ili se koriste vlastitim mješaonicama. Iskustvo

je pokazalo da se nosiocima kooperacije koji troše nekoliko stotina
vagona krmnih smjesa isplati izgraditi vlastite pogone – mješaonice
hrane. Time postaju neovisni o isporuci, na vrijeme nabave sirovinu

(po nižim cijenama), vode brigu o uskladištenju, a sve to utje

e na

kvalitet i cijenu smjesa. Takve, mješaonice ne bi smjele poslovati sa
zaradom.

Trajni sistematski rad u obrazovanju odražava se na

produktivnost i na kvalitet proizvoda, jer se tehnologija i organizacija
rada u tovu stalno usavršava.

Efikasnija i brža primjena nau

nih dostignu

a u praksi

omogu

uje ve

u racionalizaciju i ve

u konkurentsku sposobnost

proizvo

a. Treba, dakle, izgraditi suvremenog robnog proizvo

koji se služi postoje

im sredstvima za proizvodnju i primjenjuje sve

bolja rješenja u tehnici proizvodnje.

Postoji niz oblika kooperacijskog rada u tovu goveda. Njihova

primjena ovisi o raspoloživim mogu

nostima i sredstvima nosilaca

proizvodnje i kooperanata. Primjenjivat

e se oni oblici koji u datim

103

SMJEŠTAJ I BOLESTI GOVEDA U TOVU

Po na

inu rada i oblicima organizacije pojedine grane sto

arske

proizvodnje sve se više industrijaliziraju. Prednosti su takve
proizvodnje o

ite, a u odnosu na sitnu proizvodnju bile bi uglavnom

ove:

krupna proizvodnja na malom prostoru, neovisna o
poljoprivrednim površinama, izdiferencirani procesi po fazama

rada;

brza primjena dostignu

a nauke i tehnike;

kvalitetan stru

ni kadar i kvalificirano pomo

no osoblje;

mogu

nost maksimalne primjene mehanizacije i

automatizacije;

nabava materijala na veliko i po nižim cijenama;

prodaja proizvedene robe direktno, bez posrednika;

lakše osiguranje kredita, itd.

Organizacija industrijske sto

arske proizvodnje dala je vrlo

dobre rezultate. Posebno to vrijedi za peradarstvo i svinjogojstvo. U
govedarstvu, me

utim, još nisu dovoljno došli do izražaja ti oblici

rada bilo u proizvodnji mlijeka ili mesa. Rezultati takve proizvodnje
ovise uglavnom o iskorištavanju i primjeni adekvatne tehni

opreme i tehnologije, ali isto tako i svih prate

ih zahvata i mjera

bitnih za industrijsku proizvodnju. O primjeni raspoloživih sredstava i
organizacije rada ovisan je i uspjeh poslovanja u krupnoj,

industrijskoj proizvodnji mesa goveda. U mnogo slu

ajeva osim

veli

ine, kapaciteta tovilišta, ne nalazimo ostalih bitnih elemenata

koji karakteriziraju industrijsku proizvodnju. Nedovoljno se

iskorištava mehanizacija, a još manje automatizacija.

esto nisu

uskla

eni ni osnovni zahtjevi tovilišta kao: funkcionalnost pojedinih

objekata, njihova me

usobna povezanost ni pravilno izvo

enje

tehnološkog procesa. Katkada ni lokacija ni tipovi tovilišta nisu

Osnove uzgoja tovnih goveda

104

prikladni za pojedina podru

ja. Nadodaju li se k tome i neki drugi

nedostaci, onda je teško uvijek govoriti o organizaciji industrijske
proizvodnje, a još manje se mogu o

ekivati efekti koji su joj

svojstveni.

Svako tovilište ima svoje specifi

ne probleme, što je posljedica

i specifi

nih prilika u kojima radi. Stepen iskorištavanja rada i njegov

uspjeh u tovilištu bit

e ve

i što je njegova organizacija racionalnija.

To se postiže uskla

ivanjem pojedinih aktivnosti na na

in da one

djeluju sinhrono, harmoni

no. Svaki posao treba da bude unaprijed

predvi

en i da se odvija prema utvr

enom planu kako bi se mogle

ostvariti postavljene norme. Organizacija proizvodnje ovisi, dakle, o
osiguranju faktora koji determiniraju i uvjetuju njezin normalan tok.
Ekonomska

privre

ivanja ima najve

e zna

enje. Ona ovisi o

uvo

enju optimalnih rješenja koja se kona

no reflektiraju u

maksimalnoj racionalizaciji proizvodnog procesa. Racionalizacija
proizvodnje predstavlja, dakle, kompleks tehni

koekenomskih

problema. Njihovo svrsishodno rješenje dat

e i najbolje rezultate u

proizvodnji. Nužno je gledati svaki zahvat kroz ekonomiku poslo-
vanja.

U sklopu s gornjim pitanjem bitno je da se utvrde radna

mjesta za izvršenje plana, zatim sistem rukovo

enja, odgovornost i

usobno razgrani

enje u dužnostima. Svako treba poznavati svoj

posao i na vrijeme ga obavljati. O tome ovisi dinamika ostvarenja

plana proizvodnje. Za nju su bitna odgovaraju

a sredstva, kao i to

da se obavlja po utvr

enom programu. Katkada se doga

a da plan

treba korigirati. Do takvih promjena dolazi i mimo naše volje. One
nastaju zbog poreme

aja u osiguranju pojedinih sredstava

(pomanjkanje teladi za tov, nedovoljna opskrba potrebnim krmivima
itd.). U pojedinim slu

ajevima i objektivni razlozi mogu biti uzrok

korigiranju plana proizvodnje (razne nepogode, bolesti itd.).

Uspjeh

sto

arske proizvodnje ovisi i o specijalizaciji pojedinih

proizvodnih jedinica. Bez takvih pogona nemogu

e je proizvoditi

prema zahtjevima tržišta. Danas je i u sto

arstvu izdiferenciran ve

broj specijaliziranih poduze

a, pa

ak i kod iste vrste doma

životinja.

Specijalizirani pogoni za proizvodnju mesa imaju i svoje

specifi

nosti. Oni zahtijevaju odgovaraju

u opremu, sredstva, stru

i pomo

ni kadar itd. U takvim pogonima mogu

e je dati proizvod

predvi

enog tipa, standarda. Pored ostaloga i to je prednost

industrijske proizvodnje, pa tako i proizvodnje gove

eg mesa.

Standardna proizvodnja zahtjeva, me

utim, i standardna sredstva. U

tovu goveda bitna su ova: kvalitet materijala za tov, odgovaraju

krmne smjese, tip tovilišta, kvalificirana radna snaga itd. Samo

Osnove uzgoja tovnih goveda

106

Zadatak je tovilišta kao smještajnog prostora da zaštiti

životinje od nepovoljnih klimatskih utjecaja i da im osigura normalne
uvjete života u kojima se može bez smetnje obavljati proizvodnja. U

tovilištima treba, dakle, osigurati temperaturu, vlagu, svjetlo i

isti

zrak koji odgovara normama raznih kategorija tovljenika. To u
velikoj mjeri ovisi o mogu

nostima mehani

kog

iš

enja, uklanjanja

gnoja i mokra

e i napose o ventilaciji – dovod svježeg zraka i

uklanjanje plinova itd. Navedeni faktori mogu biti direktna ili
indirektna posljedica raznih poreme

aja u zdravlju životinja.

Kad se govori o funkcionalnosti tovilišta, ne misli se samo na

organizaciju proizvodnog procesa ve

i na uskla

ivanje osnovnih

normi higijene u njemu. Osnovni je zadatak higijena, me

u ostalim,

da na bazi nau

nih dostignu

a uskladi ravnotežu djelovanja okoline

na zdravlje životinja. To zna

i ublažavanje mogu

e reakcije,

preventivno djelovanje na niz štetnih faktora od klimatskih do
patogenih.

Funkcionalna, dobra i udobna staja mora, dakle, osigurati

uvjete za normalne fiziološke potrebe. Nadalje, uvjete za nesmetano
obavljanje svih poslova u skladu s tehnološkim procesom. Udovoljiti
tim zahtjevima zna

i upoznati, uskladiti i na osnovu tehni

kih i

nau

nih dostignu

a ostvariti:

povoljan izbor mjesta za izgradnju tovilišta;

izgradnju kompletnog tovilišta s glavnim i prate

im objektima

i njihovu što bolju povezanost;

sistem izgradnje i kapacitet tovilišta;

mogu

nost maksimalne primjene mehanizacije;

u što ve

oj mjeri uvjete adekvatne fiziološkim normama

proizvodnje;

izgradnju stambenih objekata.

Detaljniji opis izgradnje tovilišta prelazi okvire ovog rada i

predmet je specijalnih grana gra

evinske tehnike i zoohigijene.

Osvrnut

emo se samo na neke faktore i upozoriti na najbitnija

pitanja koja su u uskoj vezi s održavanjem poželjnih higijenskih
uvjeta u tovilištu.

Zidovi staje, kao najve

i dio stajskog prostora, treba da

osiguraju povoljnu stajsku temperaturu zimi i ljeti. To vrijedi za

sistem zatvorenih i poluotvorenih staja. U posljednjem slu

aju

temperatura zimi ne bi smjela biti ispod –5

C do -10

C, a ljeti iznad

C. Niže odnosno više dnevne temperature u staji, ukoliko duže

potraju, negativno utje

u na iskorištavanje hrane i dnevni prirast.

Krov mora biti solidan i o njemu mnogo ovisi ho

e li se u staji

održati poželjna temperatura.

Smještaj i bolesti goveda u tovu

107

Pod ima prvorazredno zna

enje. Gradi se od cigle, betona ili

pak od umjetnih masa (što je skupo). Mora biti topao,

vrst, suh,

nepropustljiv za teku

ine, ravan i ne previše tvrd. Nagib poda treba

da iznosi oko 3% prema odvodnom kanalu.

Prema tipu staje postavit

e se krmni trakt i ure

aj za

vezivanje životinja. To treba biti u skladu sa racionalizacijom

prostora i mogu

om primjenom mehanizacije u prehrani. Pri

vezanom držanju treba osigurati individualno hranjenje.

Kanalizacija je složen, iako naoko jednostavan problem. U

tovilištu se zbog baleganja, mokrenja i pranja dnevno nakupljaju

velike koli

ine teku

ine. Brzo odstranjivanje te teku

ine preduvjet je

za higijenu u staji. Nije u pitanju samo vlaga ve

i velike koli

ine

plinova koje se pri tom stvaraju. Dobrom kanalizacijom to se može

uspješno riješiti. Od zna

enja je smještaj, volumen i nagib kanala

(2%) i njegov odvod iz staje. Jasno, izuzetak

ine duboke staje.

Drugi je problem pravovremeno

iš

enje staja. Prema tipu

izgradnje staje se

iste svaki dan ili povremeno. Pri svakodnevnom

iš

enju izdvaja se mokra od suhe stelje i skupa s gnojem

odstranjuje iz ležišta na hodnik, a odatle iznosi na

ubrište. Staja se

mora

istiti mehani

ki (pokretna traka), u protivnom zahtjeva veliki

utrošak radne snage. S tim je usko povezana lokacija i ure

ubrišta.

Prema tipu staje troše se ve

e ili manje koli

ine stelje. Ona je

preduvjet da ležište bude toplo, suho i

isto. O udobnosti ležišta ovisi

proizvodnja i zdravlje životinja (upala papaka, bolesti dišnih i
probavnih organa, kože i dr.).

Ventilacija ima izuzetno važno zna

enje u higijeni smještaja. U

toku dana u staji se nakupljaju velike koli

ine uglji

nog dioksida,

amonijaka, sumporvodika i drugih gasova i pored postoje

ih ure

aja

i održavanja

isto

e. U toku dana tako

er nastaju znatne promjene i

fizi

ki odnosi u stajskom zraku, a osobito to dolazi do izražaja u vlagi

i temperaturi. Povoljni uvjeti i svježina zraka održavaju pored
redovnog

iš

enja i ventilacijom staje.

Bitna je ventilacija koja je u vezi s potrebama životinja u toku

dana i obujmom prostora koji otpada na jedno grlo (15-20 m

). U

dobro zra

enoj staji obim zra

enja treba da iznosi po junetu 120 m

na sat, a po teletu (40-150 kg) oko 100 m

. Efikasnost zra

enja

testiramo mikroklimatskim pokazateljima: temperaturom, vlagom i
sadržajem zra

nih one

iš

enja. Mehani

ko zra

enje je mnogo

sigurnije i izdašnije od prirodnog (gravitacionog).

Higijena prehrane važna je za zdravlje i normalnu proizvodnju

doma

ih životinja. Nije u pitanju samo kvaliteta hrane s obzirom na

njezinu hranjivu vrijednost i kompletnost obroka, ve

i njezinu

valjanost s aspekta svježine. Na to se

esto ne obra

a duža pažnja.

Smještaj i bolesti goveda u tovu

109

8.2. Bolesti goveda u tovu

Krupna i specifi

na proizvodnja u odre

enim uvjetima ima i

odgovaraju

e posljedice na zdravlje. To je svojstveno i intenzivnom

tovu goveda. Kako se proizvodnja odvija u datim okolnostima
prehrane, smještaja i držanja – na malom prostoru velik broj

životinja – to je u skladu i adekvatna patologija, ina

e svojstvena

mla

im odnosno starijim grlima.

To tim više što mnoge bolesti koje susre

emo u velikim

tovilištima nemaju ni karakter ni tok masovnosti u malim

proizvodnim junicama. Ta

injenica zahtijeva da se proizvodnja

organizira na na

in kako bi bili osigurani pored ostalih i uvjeti

prehrane, smještaja i higijene na kojima se temelji normalna

proizvodnja i dobro zdravlje.

Krupna proizvodnja zbog svojih specifi

nosti stavlja nas u

posebno nepovoljan položaj kad je u pitanju zdravlje životinja. To

vrijedi u svakom slu

aju, posebno onda, kada se ne udovoljava

zahtjevima nužnim za proizvodnju mesa – tova.

Naj

eš

e nastupaju tzv. uvjetne zarazne bolesti. Te bolesti

rijetko uzrokuje samo jedan faktor. Obi

no je povod tome

usobno djelovanje više faktora. Pojava pojedinih bolesti ovisi i o

dobi životinje. Ni tu nije mogu

e povu

i oštru granicu jer se neke

bolesti mogu pojaviti kod svih kategorija životinja. Neki ipak

razlikuju pri tome dva perioda. Prvi je od poroda do odbijanja od
mlijeka. I taj period ovisi o kvalitetu i kvantitetu obrambenih tvari
majke (preko mlijeka). Period tzv. “pasivnog imuniteta” prve
infekciozne faze traje približno 8 sedmica. Nakon toga slijedi

prijemljivost za razne uzro

nike zaraza i to se ozna

ava drugom

infekcioznom fazom.

Pojava zaraznih bolesti u prvoj fazi ovisi o nasljednim

kvalitetima zdravlja majke, njezinoj njezi i higijeni. Pojedini uzro

nici

naj

eš

e ne pripadaju vlastitoj sredini pa za njih majke ne posjeduju

ni obrambena tijela. Katkada za pojedine uzro

nike one nisu u

mogu

nosti ni da razviju odgovaraju

i imunitet. Nadalje, u pojedinim

slu

ajevima telad ili ne primi dovoljno obrambenih tvari ili ako ih

primi nisu u mogu

nosti da ih dovoljno resorbiraju u crijevima.

Nakon poroda teladi bakterije su redovno ili pretežno uzroci

zaraznih bolesti. Me

utim, obrambene tvari kolostruma imaju ja

djelovanje prema virusima nego prema bakterijama. Upravo ovih
posljednjih je u kolostrumu malo, pa je teško sprije

iti takve zaraze.

U neposrednoj okolini teladi nalazi se obilje raznih uzro

nika

pa pojava i prodor neke zaraze ovisi o higijeni smještaja, op

enito

okoline u kojoj životinje žive. Suzbijanje pojedinih zaraznih bolesti

ovisi dakle u prvom redu o pravilnoj prehrani, posebno o

Osnove uzgoja tovnih goveda

110

podmirivanju životinja vitaminima, mineralima i antibioticima.
Drugim rije

ima, o ja

anju obrambene sposobnosti organizma.

Drugu fazu predstavlja vrijeme nakon prestanka djelovanja

obrambenih tvari koje tele primi s kolostrumom od majke. U toj fazi
uglavnom se javljaju virusna, a manje bakterijska oboljenja.

Glavna je stvar u privredi da mehanizam cijena bude

funkcionalan i da one budu realne i stimulativne za proizvodnju pa

biti i dovoljno sredstava za ulaganje u tretiranu granu privrede. To

e, pored svega iznijetog, u znatnoj mjeri utjecati na pove

anje

proizvodnje gove

eg (i drugih vrsta) mesa, a u skladu s nacionalnim

potrebama i mogu

nostima.

25. http://www.belgianblueinternational.com/

26. http://www.hbbbb.be/news.htm
27. http://www.interboves.com/tr/braunvieh.html
28. http.//www.hlede.net/studentski_radovi/smotra_2003/MOET.
htm
29. http://

www.hlede.net/studentski_radovi/smotra_2003/BIOTEHNOLO

GIJA.htm

Osnove uzgoja tovnih goveda

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------

112

113

RECENZIJE

Izvod iz recenzije Prof. dr. Mensura Vegare

Na osnovu sveobuhvatne analize ponu

enog rukopisa „Osnove

uzgoja tovnih goveda“, može se zaklju

iti da isti predstavlja

kvalitetan nau

ni i stru

ni materijal sa savremenim pristupom

materiji koji se u potpunosti može koristiti u edukaciji studenata svih

fakulteta koji izu

avaju predmet govedarstvo sa posebnim osvrtom

na uzgoj tovnih goveda. Autori su koriste

i literaturu koja obra

uje

savremene tendencije u govedarstvu, ponudili nau

nim i stru

nim

radnicima iz ove oblasti da se upoznaju sa najnovijim tehnologijama
u uzgoju tovnih goveda.

Cijene

i sadržaj ponu

enog rukopisa autora i

injenicu da je

ovo prva stru

na knjiga iz ove oblasti koja je napisana od autora sa

Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, sa zadovoljstvom predlažem da
se isti prihvati kao stru

na knjiga iz oblasti govedarstva, te

predlažem štampanje iste.

Izvod iz recenzije Prof. dr Salke Muratovi

Kompletan

rukopis

metodi

ki je podijeljen na poglavlja koja

itatelja-studenta uvode u osnovne probleme uzgoja tovnih goveda.

Uvidom u primjerak rukopisa predloženog za recenziju zaklju

ujem

da isti odgovara zahtjevima stru

ne knjige iz oblasti govedarstva,

odnosno njegovog dijela koji se bavi tovom.

Autori su kvalitetno obradili sva poglavlje, posebnu pažnju su

posvetili osnovama djelovanja tržišta na proizvodnju gove

eg mesa,

uklju

uju

i i bosanskohercegova

ke resurse i problematiku animalne

proizvodnje.

Smatram da rukopis odgovara zahtjevima stru

ne knjige, te

isti preporu

ujem za objavljivanje.

Izvod iz recenzije Prof. dr. Ahmeda Muteveli

a, Emeritus

Smatram da su autori na veoma metodi

an, sistemati

an i

znala

ki na

in predstavili veoma složenu problematiku op

enito

govedarske proizvodnje kod nas i u zemljama sa razvijenom

industrijom mlijeka i mesa. Autori s pravom posebno ukazuju da se
ovdje neradi samo o tovu goveda. Problemi su mnogo širi i
kompleksniji što uklju

uje: ekonomske, proizvodne, uzgojne,

pasminske, genetske i reproduktivne aspekte. Posebno se naglašava
da bez šire primjene savremenih uzgojnih mjera (umjetno

115

BIOGRAFIJE AUTORA

Prof. dr. Jasmin Ferizbegovi

je ro

13.09.1954 godine u Tuzli, gdje je završio

Osnovnu školu i Gimnaziju. Diplomirao je na
Veterinarskom fakultetu, Univerziteta u Sarajevu,
1978. godine, te stekao zvanje diplomiranog

veterinara. Dobitnik je najve

eg priznanja Zlatna

zna

ka Univerziteta Fonda Hasan Brki

za prosjek

ocjena odli

an tokom svih 5 godina studija.

Postdiplomski studij Smjer: Fiziologija i patologija
razmnažanja doma

ih životinja je odslušao i

završio na Veterinarskom fakultetu, Univerziteta u Sarajevu.
Magistarski rad pod nazivom “Uzajamna povezanost utjecaja

predisponiraju

ih faktora brdsko-planinskog podru

ja na u

estalost

oboljenja mlije

ne žlijezde krava i ovaca individualnog uzgoja”,

odbranio je 1990. godine i stekao zvanje magistar veterinarskih

nauka. Doktorsku disertaciju pod naslovom „Istraživanja
sezonalnosti spolne cikli

nosti krava brdsko – planinskog podru

ja“

odbranio je 1995. godine na Veterinarskom fakultetu Univerziteta u

Sarajevu, te stekao zvanje doktor veterinarskih nauka iz oblasti:
fiziologija i patologija razmnažanja doma

ih životinja. Predsjednik je

„Veterinarske Komore F/BiH“, profesor je na PMF Univerziteta u
Tuzli, uža nau

na oblast “Biosistematika i morfologija životinja”,

nastavni predmet Fiziologija životinja i Uporedna fiziologija životinja.
Tako

er, direktor je „JP Veterinarske stanice Tuzla. U fazi je procesa

imenovanja u zvanje redovnog profesora PMF Univerziteta u Tuzli.

Sudjelovao je kao voditelj projekta ili istraživa

u više doma

ih i

unarodnih projekata. U dosadašnjem periodu objavio je

sedamdeset

etiri (74) nau

na i stru

na rada,

etiri (4) projekta,

dvije (2) knjige, jednu (1) monografiju, šest (6) puta je bio mentor

prilikom izrade magistarskih i doktorskih radova.

Doc. dr. Vedad Šaki

, ro

en je u Sarajevu

1963. godine. Diplomirao je na Veterinarskom
fakultetu u Sarajevu 1989. godine. Magistrirao je

2000. godine, a doktorirao 2005. godine. Docent
je na predmetu „Sto

arstvo sa biostatikom“ i

zamjenik rukovodioca postdiplomskog studija
smjera „Ekološko sto

arstvo“ na mati

nom

Fakultetu. U fazi je procesa imenovanja u zvanje
vanrednog profesora. Sudjelovao je kao voditelj
projekta ili istraživa

u više doma

ih i

Osnove uzgoja tovnih goveda

116

unarodnih projekata. Objavio je pedeset sedam (57) nau

nih i

stru

nih radova iz oblasti sto

arstva i higijene i tehnologije namirnica

animalnog porijekla. Osim ove knjige autor je ili koautor pet stru

nih

knjiga i univerzitetskih udžbenika kao i jedne monografije. Mentor je
pri izradi dva magistarska rada i

lan više Komisija pri izradi

magistarskih i doktorskih disertacija.

Prof. dr. Velija Katica

, ro

en je u Sarajevu 29.

01. 1953. godine. Diplomirao, magistarski rad i

doktorsku disertaciju odbranio na Veterinarskom
fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Trenutno je
zaposlen na Zavodu za zootehniku i peradarstvo,

kao šef katedre za predmet “Sto

arstvo sa

biostatistikom” i šef katedre za fakultativni
predmet “Kinologija”. Autor je i koautor 68

objavljenih nau

nih i stru

nih radova na doma

i svjetskim kongresima, simpozijima,

savjetovanjima, seminarima kao i drugim znanstvenim skupovima,
te znanstveno-istraživa

kim projektima u zemlji i inostranstvu.

Tako

er je autor ili koautor jednog stru

nog priru

nika, jedne

stru

ne knjige, jedne monografije i

etiri univerzitetska udžbenika.

Svoju aktivnost je usmjerio i u stru

nim i drugim društvenim

asocijacijama. Tako je

lan: Vije

a Kongresa Bošnja

kih

Intelektualaca, Predsjedništva Konji

kog saveza BiH, Udruženja

poljoprivrednika BiH, Savjeta za poljoprivredu i prehrambenu
industriju Kantona Sarajevo, Predsjedništva udruženja veterinara

BiH.

Mr.

azim Crnki

en je u Bosanskoj Krupi

1968. godine. Diplomirao je na Veterinarskom
fakultetu u Sarajevu 1997. godine, a magistrirao

2003. godine na Poljoprivrednom fakultetu u
Sarajevu. Zaposlen je kao viši asistent na Katedri
za hranu i ishranu životinja Veterinarskog
fakulteta u Sarajevu. Sudjelovao je kao istraživa

u nekoliko doma

ih i me

unarodnih

nau

noistraživa

kih projekata. Objavio je 25

nau

nih i stru

nih radova iz oblasti ishrane

životinja. Osim ove knjige koautor je jednog univerzitetskog
udžbenika.

Osnove uzgoja tovnih goveda

118

of two MSc theses, and a Member of several commissions in the
preparation of master’s and doctoral thesis. He is also a member of
Presidency the Farmers Association of Bosnia and Herzegovina and a

member of Presidency of Bosnia and Herzegovina Veterinary
Association.

Prof. Dr. Velija Katica,

was born in 1953 in

Sarajevo. Graduated, Master's degree and Ph.D.
thesis at Faculty of Veterinary Medicine in
Sarajevo. Employed at Department of zotechnic

and poultry as chairman for the subject "Animal
Breeding and Biostatistics” and teacher for the
subject "Cinology”. He published 68 scientific and

professional papers on national and international
congresses, symposia, conferences etc. He was
also an author or co-author of an expert guide, a

professional book, a monograph and four university textbooks. His
activity is targeting the professional and social associations. So he is
a member of: the Council of the Congress of Bosniak intellectuals,
Presidency of Equestrian Federation of Bosnia and Herzegovina, the

Association of Farmers of Bosnia and Herzegovina, Council of
Agriculture and Food Industry of the Sarajevo Canton, the
Presidency of Bosnia and Herzegovina Veterinarian Association.

Mr. Cazim Crnkic,

was born in 1968 in Bosanska

Krupa. He graduated in 1997 at Faculty of
Veterinary Medicine in Sarajevo, a Master's

degree in 2003 at Agricultural Faculty in
Sarajevo. Employed as a senior assistant at
Department of Animal Nutrition at Veterinary

Faculty in Sarajevo. He is participated in several
national and international research projects. He
published 25 scientific and professional papers in

the field of animal nutrition. Except this book, he

was a co-author of a university textbook.