PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH
PRAVOSUDNI ISPIT
SKRIPTA – KRIVIČNO PRAVO
WWW.BH-PRAVNICI.COM
[email protected]
WWW.BH-PRAVNICI.COM
4
WWW.BH-PRAVNICI.COM
KRIV
IĈNO MATERIJALNO PRAVO PREDSTAVLJA
sistem pravnih
propisa kojim drţava, radi svoje kriviĉno pravne zaštite, odreĊuje kriviĉna djela i
njihove uĉinioce, te propisuje sankcije prema tim uĉiniocima.
Kriviĉno materijalno pravo, u odnosu na kriviĉno procesno pravo,
omogućava da se jedan kriviĉni dogaĊaj formira u kriviĉnu stvar kao predmet
kriviĉnog postupka, pa se moţe reći da je kriviĉno materijalno pravo pretpostavka
kriviĉnom procesnom pravu.
ZNAĈENJE IZRAZA
Teritorija Federacije
je kopnena teritorija, obalno more
i vodene površine unutar
granica FBiH
, te zračni prostor nad njima.
Dijete je
, u smislu ovog zakona, osoba koja nije navršila četrnaest godina ţivota
– dijete nije krivično odgovorno, tj. ne podlijeţe krivično-pravnoj odgovornosti.
Maloljetnik je
, u smislu ovog zakona, osoba koja nije navršila 18 godina ţivota.
Udruţenje
je
bilo koji oblik udruţivanja tri ili više osoba.
Više osoba je
najmanje dvije osobe ili više njih.
Skupina ljudi je
najmanje pet osoba ili više njih.
Grupa ljudi je
udruţenje od najmanje tri osobe koje su povezane radi trajnog,
ponovljenog ili povremenog činjenja krivičnih djela, pri čemu svaka od tih osoba
učestvuje u učinjenju krivičnog djela.
Organizirana grupa ljudi
je grupa ljudi koja je formirana (nije nastala spontano),
radi izravno slijedećeg učinjenja krivičnog djela, čiji članovi ne moraju imati
formalno odreĎene uloge, koja ne mora imati slijed članstva niti razvijenu
organizaciju.
Zloĉinaĉka organizacija je
organizirana grupa ljudi od najmanje tri osobe, koja
postoji neko vrijeme, djelujući u cilju učinjenja jednog ili više krivičnih djela za
koja se po zakonu moţe izreći kazna zatvora
tri godine ili teţa kazna
.
Tajna
Federacije, kantona, grada i općine je podatak ili isprava koja je zakonom,
drugim propis
om ili općim aktom nadleţnog tijela donesenim na osnovu zakona,
odreĎena tajnom Federacije, kantona, grada ili općine, čijim bi otkrivanjem
nastupile štetne posljedice za Federaciju, kanton, grad i općinu.
Vojna tajna je
podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili aktom
nadleţnog organa Federacije, donesenim na osnovu zakona, proglašena vojnom
tajnom.
Sluţbena tajna je
podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili općim
aktom nadleţne institucije u Federaciji, kantonu, gradu i općini donesenim na
osnovu zakona proglašena sluţbenom tajnom.
Poslovna tajna je
podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili općim
aktom privrednog društva, ustanove ili druge pravne osobe odreĎena poslovnom
tajnom, a koja predstavlja proizvodnu taj
nu, rezultate istraţivačkog ili
konstrukcijskog rada, te drugi podatak zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj
osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine privredne interese.
Profesionalna tajna je
podatak o osobnom ili obiteljskom ţivotu stranaka koji
saznaju odvjetnici, branitelji, notari, doktori medicine, doktori stomatologije,
primalje /babice/ ili drugi zdravstveni djelatnici, psiholozi, djelatnici staranja,
WWW.BH-PRAVNICI.COM
5
WWW.BH-PRAVNICI.COM
vjerski ispovjednici i druge osobe u obavljanju svog zvanja.
Isprava je
svaki predmet k
oji je podoban ili odreĎen da sluţi kao dokaz kakve
činjenice koja je od značaja za pravne odnose.
Pokretnina je
i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti,
topline ili kretanja, te telefonski i drugi impulsi.
Izraţavanje u jednom gramatiĉkom rodu, muškom ili ţenskom, ukljuĉuje oba
roda fiziĉkih osoba.
ŠTA ĈINI KRIVIĈNO ZAKONODAVSTVO U BIH
Kriviĉno zakonodavstvo u našoj zemlji saĉinjavaju:
1.
Krivični zakon BiH, FBiH, RS i BD;
2.
Drugi zakoni BiH, Entiteta i Brčko distrikta, kojima su eventualno
propisana krivična djela (u svim ovim zakonima koji čine dopunsko
krivično zakonodavstvo, kazne i druge mjere mogu se propisivati u skladu
sa odredbama sis
temskog krivičnog zakonodavstva);
3.
U širem smislu, ovdje se ubrajaju Krivični procesni zakoni (ZKP BiH, FBiH,
RS i BD) i Zakon o izvršenju krivičnih sankcija;
4.
Posebno krivično zakonodavstvo (
npr
. Zakon o ravnopravnosti spolova i
sl.),
koje mora biti u skladu sa krivičnim zakonima u pogledu uslova
odgovornosti i kaţnjivosti.
NAĈELO LEGITIMITETA (osnov zakonitosti)
Osnova i granice kriviĉnopravne prinude
Kriviĉna djela i kriviĉnopravne sankcije propisuju se samo za ona
ponašanja kojima se tako ugroţavaju ili povrjeĊuju liĉne slobode i prava
ĉovjeka, te druga prava i društvene vrijednosti zajamĉene i zaštićene
Ustavom i meĊunarodnim pravom, da se njihova zaštita ne bi mogla
ostvariti
bez kriviĉno pravne prinude.
Propisivanje kriviĉnih djela i vrste i mjere kriviĉnopravnih sankcija zasniva
se na nuţnosti primjene kriviĉnopravne prinude i njenoj razmjernosti jaĉini
opasnosti za osobne slobode i prava ĉovjeka, te druge osnovne vrijednosti.
NAĈELO ZAKONITOSTI
Ovo načelo postoji u materijalnom i procesnom smislu.
1.
U materijalnom smislu ovo naĉelo ima 2 aspekta znaĉenja:
a)
da se kriviĉna djela i kriviĉno-pravne sankcije za ta djela mogu
propisivati samo zakonom, a ne propisima niţe pravne snage
.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
7
WWW.BH-PRAVNICI.COM
(
npr.
kod kriviĉnog djela kraĊe blaţi je vaţeći zakon jer postoji mogućnost
izricanja blaţe kazne);
4.
blaţi je onaj kriviĉni zakon
koji ne predviĊa izricanje sporedne kazne ili
mjere bezbjednosti
;
5.
blaţi je onaj kriviĉni zakon
koji predviĊa šire mogućnosti za izricanje
uslovne osude
ili blaţe kaţnjavanje za pokušaj
odreĎenog krivičnog djela.
Kako se primjenjuje blaţi zakon?
Blaţi zakon se primjenjuje u odnosu na konkretno djelo i konkretnog
uĉinoca, a ne apstraktno.
Dakle, analizom prethodnih kriterija se utvrĎuje kako
se ti zakoni odnose na konkretnog
učinioca.
Blaţi zakon mora se primjeniti u cjelosti, a ne parcijalno ili
kombinovano sa drugim zakonima.
Blaţi zakon mora se primjeniti do pravosnaţnosti presude. Izuzetno,
ako je povodom pravnih lijekova (ţalba ili ponavljanje postupka) presuda
ukinuta i odreĊeno novo suĊenje, blaţi zakon se mora primjeniti i u toj
situaciji.
Ovo iz razloga što više ne postoji pravosnaţna presuda i suĊenje
poĉinje ispoĉetka.
Ako nije ispoštovan ovaj princip tj, ako je sud primjenio stroţiji zakon,
postojaće povreda krivičnog zakona.
KRIVIĈNE SANKCIJE
Vrste kriviĉnopravnih sankcija su:
1. Kazne
a)
zatvor i dugotrajni zatvor
b)
maloljetniĉki zatvor
c)
novĉana kazna
2. mjere upozorenja
a)
sudska opomena
b)
uslovna osuda
3. mjere bezbjednosti
a)
obavezno psihijatrijsko lijeĉenje (na slobodi)
b)
obavezno lijeĉenje od ovisnosti
c)
zabrana vršenja poziva, aktivnosti ili funkcije
d)
zabrana upravljanja motornim vozilom
e)
oduzimanje predmeta
4. odgojne mjere
(primjenjuju se prema maloljetn. uz odgojne preporuke)
a)
disciplinske mjere
b)
mjere pojaĉanog nadzora
c)
zavodske mjere
