Bolesti srca i krvnih žila

Simptomi bolesti srca i krvožilnog sustava
Kako se u većini slučajeva bolest srca ne očituje simptomima od strane srca, već najčešće
simptomima od strane drugih organskih sustava (najčešće dišnog), vrlo je važno uočiti
znakove i diferencijalno dijagnostički isključiti bolesti dišnog sustava te uočene znakove
povezati sa kardiovaskularnim krvožilnim sustavom, što možemo na temelju pažljivo uzete
anamneze i dobro odabranih dijagnostičkih postupaka. Simptomi srčanih bolesti se na temelju
uzroka koji su doveli do njihove pojave mogu podijeliti na dvije osnovne skupine:
¾ simptome prouzročeni nedovoljnom perfuzijom organa (pr. nepodnošenje tjelesnog
napora, slabost, sinkope)
¾ simptome prouzročeni zastojem krvi u venskom sustavu (pr. izljevi, edem pluća)
Na temelju navedenih uzroka, bolesti srca se također dijele na dvije osnovne skupine. Ukoliko
je glavni problem nedovoljna perfuzija organa govorimo o zatajivanju srca, a ukoliko je
osnovni problem zastoj krvi u venskom sustavu govorimo o zastojnom zatajivanju srca.
Klinički znakovi koji mogu pratiti bolesti srca su kašalj, otežano disanje, nepodnošenje
tjelesnog napora, ubrzani srčani rad, usporeni srčani rad, pojava dodatnih srčanih tonova ili
srčanog šuma, aritmije, pulsni deficit, bljedilo ili cijanoza sluznica, produženo vrijeme
ponovnog punjenja kapilara, prepunjenost jugularnih vena, pojava izljeva u tjelesnim
šupljinama, edem pluća, tkivni edem, pareza stražnjeg kraja.
Kronični kašalj prati bolesti zalistaka i kardiomiopatije. Kod insuficijentnosti mitralnih
zalistaka u sistoli dolazi do regurgitacije krvi iz lijeve klijetke u lijevu pretklijetku. Dopunsko
volumno opterećenje lijeve pretklijetke prenosi se na plućni krvotok čega je posljedica
povišenje hidrostatskog tlaka prema plućima i razvoja plućnog edema što izaziva kašalj. Osim
navedenoga, proširena lijeva pretklijetka pritišće i lijevi bronh, što dovodi do nadražaja
tusireceptora i također rezultira pojavom kašlja. Kod kardiomiopatija također dolazi do
zaostajanja krvi u lijevoj pretklijetci (kod dilatativne kardiomiopatije je zbog smanjene
kontraktilnosti oslabljena sistolička funkcija srca pa srce u sistoli ne uspijeva istisnuti svu krv
koja onda zaostaje u lijevoj klijetci i pretklijetci, dok je kod hipertrofične kardiomiopatije
smanjena dijastolička funkcija srca zbog čega krv ne može ući u smanjenu lijevu klijetku pa
zaostaje u lijevoj pretklijetci) što dovodi do povećanja lijeve pretklijetke i porasta tlaka u
malom krvotoku te posljedičnog razvoja plućnog edema koji rezultiraju izazivanjem kašlja.