Merna tehnika

Metrologija-nauka o mjerenju i njen značaj
Nauka o mjerenju ili metrologija je specijalizirani dio pojedinih prirodnih i tehničkih nauka koji se bavi metodama mjerenja fizikalnih veličina, razvojem i izradom mjernih uređaja, reprodukcijom i pohranjivanjem mjernih jedinica, te svim ostalim aktivnostima koje omogućavaju mjerenje i usavršavanje mjernih postupaka. Mjerenje predstavlja skup aktivnosti čiji je cilj dobivanje vrijednosti mjerne veličine (fizičke veličine). Značaj mjerenja kao praktične tehničke djelatnosti od prvenstvene je važnosti kako u svakodnevnom životu tako i u svim područjima privrede i nauke. Kuda god krenemo susrećemo se sa mjerenjem. U trgovinama se roba kupuje na komad, po dužini i težini, voda, električna energija i toplota se mjere, a posljedice toga se osjećaju i u našim ličnim finansijama. Količine aktivnih supstanci u medicini, mjerenja na uzorcima krvi, kao i efekti hirurškog lasera moraju biti precizni kako zdravlje pacijenta ne bi bilo ugroženo.

Skoro da je nemoguće opisati bilo koju pojavu bez oslanjanja na mjerenje: mjeri se težina pisma, sobna temperatura, pritisak u gumama itd. Postoje različite djelatnosti koje direktno zavise od mjerenja. Pilot pažljivo određuje svoju visinu, pravac, potrošnju goriva i brzinu i druge parametre neophodne za sigurnost leta. Kontrolori kvaliteta živežnih namirnica mjere
kvalitet hrane na osnovu sadržaja bakterija, masnoće, što je bitno za zdravlje ljudi. Značaj mjerenja kao praktične tehničke djelatnosti od prvenstvene je važnosti kako u svakodnevnom životu tako i u svim područjima privrede i nauke. Tako npr. u USA u 1978. godini je procijenjeno da je izvršena 2·109 mjerenja svakog dana, odnosno 100 mjerenja po stanovniku. U Evropi i USA se za procese mjerenja potroši 6 % bruto nacionalnog dohotka (GDP). Metrologija je postala dio naše svakodnevnice. Kuda god se krene susreće se mjerenje. Pogledom na satočitava se vrijeme, u trgovini se kupuje roba na komad, po težini ili dužini, svi mediji kao voda, struja i toplota se mjere kako bi se naplatili ili kontrolirali, a efekti nekih pojava se uočavaju subjektivnim mjerilima.

Nemoguće je opisati bilo što bez navođenja težina ili mjera, sunčani sati, procenat alkohola, sobna temperatura, pritisak u gumama itd. Čak je teško voditi i bilo koji razgovor u kom nema riječi koje su u vezi sa mjerenjem. Industrijska proizvodnja zahtijeva česta mjerenja. U tehničkoj dijagnostici se vrše mjerenja u cilju utvrđivanja stanja tehničkih sistema. Nakon
konstrukcije novog proizvoda vrše se ispitivanja karakteristika prototipnog rješenja. Kontrola i mjerenje se vrše u svrhu automatskog upravljanja procesima. Bez mjerenja se ne može zamisliti kontrola kvaliteta proizvoda kao uslova za njegovu prodaju. Preduzeća kupuju sirovine koristeći tegove i mjere, a specifikaciju svojih proizvoda izražavaju koristeći iste jedinice. Sistematska mjerenja sa poznatim stepenom nesigurnosti predstavljaju osnov u industrijskom upavljanju kvalitetom, i uopšte govoreći u većini savremene industrije
troškovi mjerenja čine 10-15 % ukupnih troškova proizvodnje. Eksperimentalna ispitivanja i studiozna analiza rezultata ispitivanja, su bitni uslovi za uspješan i brz razvoj nauke. Pomoću eksperimenata formiraju se i nova otkrića u nauci . U svakom eksperimentu mjerenja imaju veoma značajnu ulogu. Bez mjerenja eksperimenti bi imali daleko manji značaj. Ona daju uslove za daleko bolje i studiozno razmatranje pojava.

Neophodnost velikog broja eksperimenata, zahtjeva uvijek i obimna i mnogobrojna mjerenja. S obzirom na veoma brz razvoj savremene nauke, neophodno je provoditi brojna sistematska mjerenja, koja daju potrebnu tačnost a pored toga i veliku ekonomiju u vremenu i sredstvima. Danas nije pitanje samo izmjeriti neku veličinu, već je isto tako važno i kako je izmjeriti, da bi se rezultati dobili najpovoljnijim putem. Ogroman progres tehnike i tehničkih nauka zahtijevao je i odgovarajući razvoj metoda mjerenja i instrumenata i prateće opreme koja se koristi za mjerenje. Mnoge oblasti nauke razvile su se tek kada je ostvarena odgovarajuća mogućnost mjerenja. I u tom području ostvaren je ogroman progres. U nastojanju da se u nađu sve mogućnosti istraživači su često pokazivali i vrhunac dovitljivosti ljudskog duhapa su uz vlastite eksperimente često doprinijeli razvoju metoda i tehnika mjerenja.
Novi metodi mjerenja razvijeni u fizici, pokazali su se odlučujućim u razvoju tehnike. Mnoge oblasti savremene tehnike razvile su se zahvaljujući novim mogućnostima mjerenja. Mjerenje je povezano sa proizvodnim procesima. U tehničkoj dijagnostici mjerenja se vrše u cilju utvrđivanja stanja tehničkih sistema. Zavisno od vrste i cilja mjerenja, koriste se različiti mjerni instrumenti i prateća oprema. Mjerenje određenih parametara zahtjeva i korištenje odgovarajuće metode i primjerene opreme.

Osnovna djelatnost laboratorija je mjerenje, iz čega proizilaze nova naučna saznanja u različitm oblastima djelatnosti. Mjerenja čiji se rezultati koriste u naučne svrhe treba ponavljati određeni broj puta. Laboratoriji služe da bi se mjerenjem potvrdile ili provjerile odabrane ili željene veličine nekog proizvoda. Na rezultat mjerenja mogu uticati i spoljni faktori. Zato ih je potrebno održavati na konstantnom nivou. Mjerenja koja se provode u svrhu kontrole ili utvrđivanja kvantitativnog nivoa nekog radnog parametra ili neke veličine gotovog proizvoda ne zahtjevaju isti niz radnji koje se moraju provesti kod mjerenja za istraživačke svrhe. Faktori spoljne okoline kod proizvodnih mjerenja mogu se zanemariti ukoliko ne utiču na rezultat mjerenja. Industrijska proizvodnja zahtijeva česta i različita mjerenja . Nakon konstrukcije novog proizvoda vrši se ispitivanje karakteristika prototipnog rješenja. Praćenje toka proizvodnje i određivanje škarta određuje se korištenjem mjerenja uz korištenje namjenske namjenske konvencionalne ili specijalne mjrene opreme. Bez mjerenja se ne može zamisliti kontrola kvaliteta proizvoda kao osnovnog uslova za njegovu prodaju i zadovoljenje potreba i želja kupca.

Kao i svaki odgovoran posao, tako i poslove mjerenja, mogu ispravno vršiti lica teorijski i praktično kvalificirana za takve poslove . Mjerenja mogu biti vrlo jednostavna i rutinska. Za takva mjerenja nije potrebna posebna obuka. Međutim, za složena mjerenja sa sofisticiranom opremom vršioci moraju proći obuku i dobro poznavati metode i principe mjerenja. Posebno je važno da poznaju oblast u kojoj se vrše mjerenja.