Motociklističke zaštitne kacige

UVOD
Motorizirani cestovni promet jedno je od bitnih obilježja suvremene civilizacije. Sve dobrobiti ovog fenomena, nažalost, i nadalje plaćamo visokom cijenom nepoželjnog ljudskog stradanja. Osim individualnih tragedija, i društvo trpi velike gubitke zbog prometnih nesreća. U posljednjih desetak godina na hrvatskim se cestama prosječno događalo oko 66 tisuća prometnih nesreća. U 30 posto nesreća stradavale su osobe. Godišnje je u prometu prosječno stradavalo ok 20 tisuća ljudi.Prema najnižim procjenama stručnjaka za osiguranja i ekonomskih analitičara, Hrvatska danas zbog prometnih nesreća ima izravan gubitak društvenih vrijednosti najmanje u iznosu od dva posto BDP-a, dok su posredni gubici višestruki.

Kada je riječ o korištenju zaštitne kacige vozača i putnika na mopedima i motociklima, preko 35 posto nastradalih vozača i putnika na motociklima i mopedima tijekom 2012. godine nije koristio zaštitnu kacigu. Nacionalnim programom o sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske od 2006. godine predviđeno je 98-postotnokorištenje zaštitnih kaciga do konca 2010. godine. U 2012. godini u kontroli i nadzoru prometa policijski službenici na području Republike Hrvatske utvrdili su više od 11.000 prekršaja nenošenja zaštitne kacige.
Sukladno Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa, te u suradnji s moto-udrugama organizirat će se i preventivne aktivnosti tijekom kojih će se ukazivati na opasnosti vožnje motocikla i mopeda te korisnost zaštitne opreme (kacige, odijela i sl.).4U srednjim školama, zajedno s predstavnicima moto-udruga i auto-škola, organiziraju se predavanja na spomenutu temu, kako bi se ova populacija senzibilizirala na problem stradavanja vozača i putnika mopeda i motocikla i promoviralo poželjno ponašanje u prometu.
Isto tako, ukoliko roditelji kupuju motocikl ili moped svojoj djeci, trebali bi prije same kupnje, poduzeti sve potrebne predradnje propisane Zakonom (polaganje vozačkog ispita, obavljanje tehničkog pregleda i registracije vozila, provjera tehničke ispravnosti vozila, kupnja zaštitne kacige i druge potrebne zaštitne opreme), kako bi budući vozači (njihova djeca) bili što zaštićeniji i osposobljeniji za sigurno sudjelovanje u prometu.Od ukupnog broja teško ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama oko pet posto osoba ostaju trajni stopostotni invalidi, što je godišnje više od dvjesto ljudi. Deset posto njih trpi trajne posljedice, a tragedija je teža jer je u većem broju riječ o osobama mlađe životne dobi.Da bi se stanje sigurnosti u cestovnom prometu podignulo na višu razinu, društvo bi moralo stalno ulagati znatne napore u poboljšanje prometne infrastrukture, a svi mjerodavni subjekti i sudionici u prometu sustavno razvijati prometnu kulturu. Od tri bitna čimbenika za sigurnost prometa (sudionici, vozila i ceste), prometna kultura svih sudionika – a posebno vozača – najbrže može smanjiti tragične posljedice. Ona ne traži toliko financijskih sredstava, koliko svježe ideje te stalan i sustavan rad na njihovom promicanju.