Opšta mikrobiologija

UVOD

Mikrobiologija se bavi proučavanjem najjednostavnijh i najsitnijih živih bića koja se jednom rječju nazivaju mikroorganizmi ili mikrobi.

VELIČINE NEKIH MIKROORGANIZAMA (eritrocit 7.5 mikrometara):

• Bacillus anthracis 5 mikrometara
• Mycobacetrium tuberculosis 2-4 mikrometra
• Salmonella 2 mikrometra
• rikecije 475 nanometara
• herpes-virus 130 nanometara
• bakteriofag 65-95 nanometara
• virus japanskog encefalitisa 13 nanometara

MIKROSKOPIJA
Moć razlučivanja je udaljenost između dvije točke a da se one vide odvojeno. Ljudsko oko ima moć razlučivanja 0.1 mm. Vrste mikroskopije:

1. svjetlosni mikroskop ima moć razlučivanja 0.2 mikrometra (ukupno povećanje 900 puta) a više ne može jer ga ograničava valna duljina vidljive svjetlosti.
2. mikroskopiranje u tamnom polju: svjetlosna zraka prolazi kroz naročiti kondenzor (ili obični ispred kojeg se stavi disk neprozirnog papira), pa ne prolazi direktno kroz objektiv, već obasjava predmet sa strane pa će vidno polje biti tamno, a predmet svijetao. Omogućuje promatranje neobojenog preparata.
3. faznokontrastna mikroskopija: svjetlosne zrake na putu kroz neki prozračni predmet (npr. stanicu) zaostaje u fazi što daje dojam prostornosti jer se razlika u fazi vidi kao razlika u jačini obojenja. Jasno se vide strukture u živoj stanici.
4. fluorescentna mikroskopija: mikroorganizmi se oblože fluorescentnim antitijelima (poznata antitijela impregnirana nekim fluorokromom) i obasjaju UV lampom. Vide se kao fluorescentna tijela na tamnoj pozadini
5. elektronski mikroskop: koristi se snopom elektrona umjesto svjetlosnim zrakama i magnetnim poljem umjesto lećama. Moć razlučivanja je 1 nanometar pa se njime mogu promatrati i virusi. Uz kontrastno bojenje i sjenčanje platinom dobijemo 3D sliku. Postoji transmisioni (2D) i scanning (3D).
6. autoradiografija: neki element stanice se markira radioaktivnim izotopom i fotografskim filmom se prati kretanje radioaktivnog elementa.