Osnove turizma

UVOD
Neki ljudi vide stvari onakvim kakve jesu i kažu: „Zašto?“
 Ja sanjam o stvarima kojih nikad nije bilo i kažem: „Zašto ne?“
 G.B.Shaw
Nijedna oblast privređivanja nije doživjela toliko brz i kvalitetan razvoj poslednjih decenija kao što je turistička. Ona je prerasla u pravu industriju turizma i prva je privredna grana koja pokazuje  koliko je vrijeme u kome živimo promjenjivo i koliko je brz razvoj tehnike i tehnologije, te kako se ona može na različite načine odraziti na život današnjeg čovjeka i njegovog veličanstva „Gosta“.Analize tehničke opremljenosti hotelskih sistema pokazuju da je u hotelskom poslovanju sve više zastupljena informaciona tehnika i tehnologija koje u znatnoj mjeri olakšavaju evidenciju prihoda, rashoda, evidentiranje gostiju i soba u hotelu, bezgotovinsko plaćanje… Ipak, informacione tehnologije se, uglavnom, koriste u operativnim i izvršnim poslovima, dok iste, još uvijek, nisu u dovoljnoj mjeri primjenile na strategijskom nivou, odnosno u strategijskom planiranju i drugimelementima menadžment procesa hotelskog i turističkog sistema.Zašto naučno-tehnička dostignuća nisu primjenjena i na oblast dizajniranja menadžment procesaturizma, što je jeftinije, a efikasnije ulaganje?
Moguće je iznijeti početnu konstataciju da je osnovni, ili jedan od osnovnih uzroka ili razloga u, još uvijek, dominirajućem klasičnom, intuitivnom i nesistemskom načinu upravljanja, koji je spriječio prodiranje inovacija u oblast menadžmenta. Ko je za to kriv? Vjerovatno menadžeri koji nisu izučili, prihvatili i primjenili tehnološke inovacije u oblast dizajniranja menadžment procesa turizma, a posebno hotelijrstva. Menadžeri hotelskih sistema nisu shvatili da je tehnološki razvoj ključna poluga, ne samo ekonomskog rasta i prosperiteta, nego i organizacije i upravljanja.Masovna smještajna industrija je tipičan primjer modela koji je bio hit u vrijeme pojave globalizacije koja je fascinirala svojim univerzalizmom, koncentracijom velike ponude na jednom mjestu, modelom upravljanja velikim sistemima koji pokrivaju čitav svijet, načinom koordinacije, evidencija, praćenja i kontrole poslovanja. Međutim, menadžment nije primjetio da je ovaj način smještaja, uz dužne prednosti, pokazao niz slabosti koje su se mogle spriječiti kao što su: uniformnost koja više gosta ne oduševljava, inertnost
u mnogim segmentima, gubljenje individualizma, ljepote posebnosti i različitosti destinacija, a što je za goste bilo i ostalo važno. Kvalitetan menadžment je trebao njegovati elastičnost, originalnost, posebnosti i atraktivnosti. Decentralizaciju je bilo potrebno suprostavljati centralizaciji i razvijati segmente koji će bolje funkcionisati kao decentralizovani – posebni profitni centri, bilo kao prodavnice, butici, suvernirnice i slično. Naravno, u sistemima, je potrebno kvalitetno povezati pojedine centre, kako bi oni činili sistem i bili njegovi dijelovi. Dakle, decentralizacija ima smisla samo ako se decentralizovani dijelovi međusobno dopunjavaju i dohodovno integrišu, što dovodi dointegrisane decentralizacije, koja predstavlja novu organizacionu paradigmu u savremenomturističkom i hotelskom poslovanju, a koja je sasvim primjenjiva na čitav uslužni sektor savremene  privrede.