Etika javnog komuniciranja
Etika u medijima
76
Ali, ako je moralno rasu|ivanje tako svestan proces - uostalom, razmi{ljanje i analizi-
ranje zahtevaju vreme - kako se od medijskih radnika (ili, uostalom, menad`era i radnika
u drugim strukama) koji rade pod pritiskom rokova, mo`e o~ekivati da primenjuju moral-
no rasu|ivanje? To je, naravno, cilj u~enja tehnika moralnog rasu|ivanja. Podizanje svesti
i obuka do koje tu dolazi trebalo bi da pomognu studentima da se sa vi{e samopouzda-
nja suo~e s moralnim dilemama u stvarnom svetu. Uz to, poznavanje principa moralnog
rasu|ivanja pru`a okvir unutar kojeg moralni agenti, kada donesu eti~ke sudove, mogu
da ih analiziraju razmi{ljaju}i o tome kako da ih pobolj{aju u budu}nosti. To }e dovesti do
odre|ene ujedna~enosti u odlu~ivanju, ~ime se zamenjuje pristup "od slu~aja do slu~aja"
koji ~esto karakteri{e studentske razgovore o eti~kim pitanjima.
Me|utim, ovde treba dati i jedno upozorenje: nijedan pristup moralnom rasu|ivanju,
bez obzira na to koliko bio strukturisan ili detaljan, nije garancija uspeha u svim okolnosti-
ma. Pi{u}i o moralnim vrlinama u knjizi
Uzorni novinar
Stiven Klajdman i Tom Be{am nude
slede}i savet:
Nijedan eti~ki sistem ne mo`e da pru`i kompletna i gotova re{enja
svih slo`enih moralnih problema s kojima se suo~avamo. Razuman i
sistematski pristup tim pitanjima jeste sve {to se mo`e tra`iti, istovre-
meno imaju}i na umu da su svakodnevna mudrost i ~vrsti sudovi ne-
zamenljivi sastojci moralnog `ivota. Nepostojanje lepih re{enja mo-
`da mo`e osna`iti gledi{ta onih koji su skepti~ni ili cini~ni u pogledu
mogu}nosti novinarske etike, ali takva gledi{ta se zasnivaju na la`nim
premisama da je svet jedno uredno mesto istine i la`i, dobrog i lo{eg,
bez grubih crta neodre|enosti i rizika. Upravo suprotno je slu~aj: do-
no{enje moralnih sudova i re{avanje moralnih dilema zahtevaju rav-
note`u ~esto lo{e definisanih suprotstavljenih tvrdnji, obi~no pod okol-
nostima koje nisu crno-bele.
2
Uprkos okolnostima koje ~esto nisu crno-bele, a pod kojima se javljaju eti~ke dileme,
proces moralnog rasu|ivanja mo`e se izvesti ako u~esnici imaju znanja i ve{tine iz tri
oblasti: (1) moralnog konteksta, (2) filozofskih osnova teorije morala i (3) kriti~kog razmi-
{ljanja. Svaka od ove tri oblasti je na svoj na~in va`na i igra nezamenljivu ulogu u modelu
moralnog rasu|ivanja koji }emo izneti kasnije u ovom poglavlju.
Kontekst moralnog rasu|ivanja
Dono{enje moralnih odluka ne odvija se u vakuumu. Moralni agenti moraju razumeti
kontekst
u kojem je do{lo do dileme. Pre nego {to njihova mo} rasu|ivanja mo`e da
funkcioni{e na optimalnom nivou, oni moraju da razumeju samo pitanje, ~injenice, vred-
nosti, principe i moralne obaveze u vezi sa slu~ajem. Drugim re~ima, kontekst se sastoji
od svih faktora koji mogu da uti~u na pojedinca da re{i moralnu dilemu.
Na primer, portparoli Bele ku}e, koji svesno daju novinarima dezinformacije kako bi
za{titili delikatne spoljnopoliti~ke pregovore, moraju ne samo biti upoznati sa ~injenica-
2
Stephen Klaidman i Tom L. Beauchamp,
The Virtuous Journalist
(New York: Oxford University
Press, 1987), str. 20.

Etika u medijima
226
javno{}u. Uostalom, ti si stru~njak za od-
nose s javno{}u. Znam kako se sada ose-
}a{, ali ho}u da u obzir uzme{ sve ovde
iznete stavove, uklju~uju}i i svoj, i da mi do
sutra dostavi{ formalnu preporuku." Time
je predsednik univerziteta zavr{io sastanak.
~i budu suspendovani pre zavr{nice plej-
ofa, uz to mora biti izdato i saop{tenje za
javnost, a mo`da objavljen i sam izve{taj.
Druga krajnost je da izve{taj ostane pover-
ljiv, da se sa~eka kraj plej-ofa i onda su-
spenduju igra~i ({to ne}e imati mnogo zna-
~aja). Hejla brine da }e njegovo odeljenje
izgubiti poverenje medija ako se sazna da
je univerzitet znao za prevaru ali to nije od-
mah objavio. Da li ovde postoji srednje re-
{enje - Aristotelova zlatna sredina - koja mo-
`e pomiriti te`nje sportskog odeljenja da se
domogne titule i Hejlove re{enosti da o~u-
va svoj ugled direktora za odnose s javno-
{}u?
Ovo je zanimljiv slu~aj zato {to spasa-
vanje Hejlovog kredibiliteta kod medija mo-
`e doneti PR katastrofu kod finansijera ti-
ma. U ovoj pri~i ima nekoliko zainteresova-
nih strana: slu`ba za odnose s javno{}u,
univerzitetska administracija, dekan, akade-
mici i navija~i tima, javnost, sportsko ode-
ljenje i, naravno, sam tim. Da biste odmerili
sve opcije i zatim dali preporuku da li ovaj
izve{taj treba objaviti, stavite se u ulogu Lu-
isa Hejla i zatim upotrebom DAO formule
donesite formalnu preporuku koju }ete pod-
neti predsedniku D`ulijusu Dikinsu.
37
Lori Robertson, "Body Slam",
American Journalism Review,
maj 1999, str. 53-56.
38
Ibid., str. 55.
Analiza
Kada je list
St. Paul Pioneer Press
1999.
godine objavio pri~u o prevari u {kolskom
timu Univerziteta Minesota, samo dan pre
susreta njihovih Golden Gophers-a s eki-
pom Univerziteta Gonzaga u prvom krugu
NCAA turnira, usledile su neverovatno ne-
gativne reakcije ~italaca. Neki su postavlja-
li pitanje za{to se pri~a objavljuje ba{ u tom
trenutku, optu`uju}i list za "senzacionali-
zam". ^ak se i guverner D`esi Ventura pri-
dru`io kakofoniji glasova protiv lista.
37
Ured-
nik ~asopisa
Journal of Mass Media Ethics
Ralf D. Barni reagovao je (ispravno) kada
je napisao da je "osnovni princip, bez obzi-
ra na tajming, objaviti pri~u onda kada je
ona spremna".
38
Profesionalci u oblasti odnosa s javno-
{}u, me|utim, funkcioni{u u ne{to druga-
~ijoj eti~koj orbiti od novinara. Iako bi oni
trebalo da dr`e do su{tinskih vrednosti isti-
ne i iskrenosti, li~ni interes njihovih klijena-
ta nikada ne sme biti zanemaren. U nave-
denom primeru "klijent" Luis Hejl je istovre-
meno i njegov poslodavac. Odluka o taj-
mingu disciplinskog postupka bi}e na kra-
ju prepu{tena predsedniku univerziteta, ali
ovaj doga|aj se ne mo`e razdvojiti od raz-
mi{ljanja o odnosima s javno{}u. Ako igra-
Primer 6-3
Urednik internet izdanja i tajni pregovori
frastrukture jeste kompanija AeroSat Enter-
prises, dugogodi{nji igra~ u ameri~koj avio-
industriji.
AeroSat je po~eo kao skroman proizvo-
|a~ putni~kih aviona uo~i eksplozije komer-
cijalnog avio-saobra}aja i odr`ao se kao vo-
Gra|ani Arlingtona su izdr`ali period re-
cesije, ali posledice ekonomske krize sada
su po~injale da se vide na kolektivnoj sve-
sti. Arlington je grad sa oko 250.000 sta-
novnika blizu kalifornijske Silicijumske do-
line. Ipak, osnova njegove komercijalne in-
Poglavlje 8
Ekonomski pritisci i dru{tvena odgovornost
301
dana{njem okru`enju, naravno, takva vrsta
politike je nerealna, ali ono {to je u njenoj
osnovi - da su neke vrste racionalnih ogra-
ni~enja eti~ki dozvoljene - i dalje va`i. U stva-
ri, da li va`i? Da li menad`eri novih medija
treba samo da odustanu od svakog ozbilj-
nijeg poku{aja samoregulisanja sve dok jav-
nost to ne zatra`i, ili treba da postanu aktiv-
ni, s obzirom na svoju ulogu poverenika jav-
nog interesa?
To su intrigantna pitanja s kojima se stu-
denti masovnih komunikacija suo~avaju u
prou~avanju novih mogu}nosti u sajber-
spejsu. U ovom primeru osoblje Lancelot-
a tra`i ravnote`u izme|u ekonomskih priti-
saka sa jedne, i odgovornosti prema kori-
snicima veb pretra`iva~a sa druge strane.
Da li te dve stvari moraju biti nekompatibil-
ne? Da biste re{ili eti~ke dileme iz ovog pri-
mera, stavite se u poziciju predsednika
kompanije Lancelot Bila Kren{oa i prime-
nom DAO formule donesite odluku da li }e-
te uvoditi neka ograni~enja kompanijama
koje `ele da se reklamiraju na va{em veb
sajtu. Ako odlu~ite da ho}ete, razmislite i
koja.
Primer 8-2
Talk show
kao povod za vesti
Dekster Folovel nije voleo konsultante
za vesti. Dvadeset godina je radio na televi-
ziji i bio svedok, kako je govorio, podmu-
klog napada na novinarski integritet njego-
ve industrije. Folovel je karijeru po~eo u se-
damdesetim godinama i gledao kako su ve-
sti na lokalnim televizijama prerastale iz
ozbiljnih informacija u meke reporta`e. Ta-
ko|e zna kako je li~na promocija stanica
~esto maskirana u vesti - uglavnom po pre-
porukama konsultanata. Ipak, kao {ef in-
formativne redakcije stanice
Channel 7
, u
sastavu
CBS
-a u spojenim gradovima He-
lena i Sent Vinsents, Folovel se pomirio s
neizbe`nim uplivom zabavnih vrednosti u
njegovu profesiju. Lokalne vesti su bile zna-
~ajan izvor prihoda, a ekonomski pritisci bili
su podjednako te{ki kao i pritisci vremen-
skih rokova.
Folovela je anga`ovao generalni mena-
d`er Ri~ard Rozenburg pre samo 18 mese-
ci i to samo s jednim mandatom: da ve~er-
nji informativni segment
Channel
-a
7
vrati
na prvu poziciju na tr`i{tu. Taj segment se
sastojao od vesti u 5, preuzimanja
CBS
-
ovog ve~ernjeg dnevnika nakon toga i lo-
kalnih vesti od 6 do 6:30. Stanica je skoro
dve godine bila na drugom mestu po gle-
danosti, iza
Channel
-a
4
, stanice u sklopu
ABC
-ja.
Channel 5
je, prema merenjima gle-
danosti, bio na prvom mestu u terminu od
4 do 5, kada je emitovan popularni talk show
Myron Casteel
. Kao ve}ina programa iz tog
`anra, i ovaj se sastojao iz me{avine sek-
sualnih perverzija, dru{tvenih otpadnika i
javnih priznanja ~udnih karakternih osobi-
na. Uprkos popularnosti ovog programa,
Channel 7
nije uspevao da zadr`i publiku
koja je u pet sati brzo prelazila kod glavnog
konkurenta da gleda
ABC
-jev
World News
Tonight
i nakon toga, u 6, lokalne vesti.
Rozenberg je obe}ao Folovelu punu po-
dr{ku u svim resursima potrebnim da se
prestigne zna~ajno vo|stvo
Channel
-a
4
u
terminu od 5 do 6:30. Prvi "resurs", na veli-
ko nezadovoljstvo {efa informativne redak-
cije, bio je da tra`i savet od konsultantske
ku}e Mason & Associates, koja svoje uslu-
ge pru`a
Channel
-u
7
ve} osam godina. Ro-
zenberg je pa`ljivo pregledao savet konsul-
tanta. Mejson je predlo`io novi dizajn stu-
dija, zamenu voditelja emisija u 5 i u 6 sati i
uvo|enje nekoliko novih reporta`nih rubri-
ka koje su dobro funkcionisale na drugim
tr`i{tima. Dok su ~lanovi redakcije ~itali
predlog, Folovel je rekao kolegama da kao
{ef informativne redakcije nema ~vrstih pri-
medbi na ve}inu predloga, ina~e zasnova-
nih na detaljnom istra`ivanju i uspesima na
drugim tr`i{tima. Ako te promene pomog-

Etika u medijima
530
CIP -
Katalogizacija u publikaciji
Narodna biblioteka Srbije, Beograd
070.11
316.77
179.1
DEJ, Luis Alvin
Etika u medijima : primeri i kontroverze / Luis Alvin Dej
[
prevod
Jelena Vasiljevi}, Aleksandar Koci}
]
. - Beograd : Medija centar : Plus,
2004 (Beograd : Libra). - 530 str. ; 25 cm
Prevod dela: Ethics in Media Communications Cases and Controversis
/ Louis Alvin Day. - Tira` 500. - Napomene i bibliografske reference uz
tekst. - Bibliografija: str. 525-528.
ISBN 86-82827-36-0
a)
Komunikacije - Eti~ki aspekt
b)
Informisawe -
Sociolo{ki aspekt
c)
Novinarska etika
COBISS.SR-ID 116101644
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti