Medicina rada 14

Prve spoznaje o odnosu izmedju rada i bolesti javljaju se sa pocecima ljudskog roda. Vec prije 4000 godina u staroegipatskim papirusima spominju se stetni efekti nekih zanimanja na zdravlje. Tu spadaju i Hipokratovi zapisi o trovanjima osoba izlozenih olovu. U srednjem vijeku arapski ljekar Avicena opisao je ”olovne kolike” a detaljne informacije o bolestima rudara i radnika zaposlenih u opasnim zanimanjima poticu iz prve polovine XVI vijeka od Agricola i Paracelsiusa. Agricola opisuje sve aspekte vadjenja rude, topljenja i prerade zlata, te potencijalne bolesti i mjere njihove prevencije. Paracelsus je postavio teamelje eksperimentalne medicine i u svojim djelima tumacio profesionalna oboljenja rudara i topionicara, opisao kasalj, dispneu i kaheksiju u rudara te opisao akutne i hronicne simptome trovanja zivom. Ocem moderne medicine rada smatra se Bernardo Ramazzini. Njegova knjiga:,, De morbis artificum diatriba” objavljena 1700 godine. predstavljala je sintezu iskustava i znanja o profesionalnim bolestima u doba feudalizma i sadrzavala je oko 40 zemalja. Zaštita zdravlja radnika zapocinje sa industrijskom revolucijom. U pruskoj uveeno je socijalno osiguranje koje je bilo pravi preokret u zaštiti zdravlj aradnika koji se prosirio brzo na ostale dijelove Njemacke i svijeta. U Engleskoj je 1802 godine uveden Zakon kojim je rad šegrta u fabrikama pamucnih i vunenih proizvoda ogranicen na 12h, zabranjen je nocni rad i otpoceli temelji higijene rada; zidovi fabrika su se morali prati 2x godisnje a prostorije zraciti, a uvedena ej i fabricka inspekcija. 1819 godine utvrdjuje se da je minimalna dob za zaposljavanje djece u fabrikama tekstila 9 godina. Pocetkom XIX vijeka u Engleskoj se namjestaju stalni ljekovi u fabrikama. 1844 godine donosi se zakon o ogranicenom radnom vremenu za zene, a gabricki inspektori su mogli postaviti ljekare za obavljanje preventivnih pregleda mladih radnika i procjenu njihovog zdravlja. Za djecu mladju od 13 godina, radno vrijeme je skraceno da bi im se omogucilo pohadjanje skole i obuka.