Monetarna ekonomija

1. Pojava i razvoj novca?

Novac se  pojavio na određenom stepenu društvenog i ekonomskog razvoja proizvodnih snaga. Novac je društvena pojava nastala na određenom stepenu društvenog razvitka. Novac je takođe i kulturna pojava, nastala iz određenih čovjekovih potreba.
Novac se javlja zbog toga što sa podjelom rada u društvu čovjek ne može proizvoditi sve što mu je potrebno. U ekonomskom smislu, novcem se vrši razmjena ekonomskih dobara.
Kada jedna roba stekne monopol kao opšti ekvivalent, ona postaje novac. Razvoj novca kroz istoriju može se prikazati na sledeći način: 1. Robni novac, 2. Kovani novac, 3. Novčanice, 4. Žiralni novac i 5. Elektronski novac.

 
2. Pojavni oblici novca?

1. Robni novac
Ulogu robnog novca su imali različiti proizvodi: žito, školjke, krzno, platno, stoka itd.
Metal kasnije istiskuje ostale oblike robnog novca iz sledećih razloga:
a) mogao je zadovoljiti veliki broj ljudskih poptreba u miru i ratu;
b) bio je vrlo pogodan za obradu;
c) mogao se držati na zalihama jer se nije kvario.
Ipak, to još uvijek nije bio prvobitni kovani novac.

2. Prvobitni kovani novac
Kuju se metalne pločice određene težine, sadržaja i čistoće metala, a za ta svojstva garantuje (jemči) država ili grad koji su ih emitovali.
Prvobitni kovani novac se pojavio u obliku zlatnjaka u Lidiji u 6. vijeku p.n.e., kao i u obliku zlatnjaka i srebrnjaka persijskog cara Darija I.
Ovaj novac iskovan od plemenitih metala funkcioniše kao svjetski novac i sredstvo za
zgrtanje blaga (funkcije novca).

3. Kovani novac – od bakra i bronze
Prvi kovani novac u se javio u Kini i Indiji oko 500. godine p.n.e., a u Grčkoj nešto kasnije. Ovaj novac je veoma rijetko kovan od zlata i srebra (stari Rim: zlatni – aureus, srebrni – denarius). Bio je različitih oblika – oblik lopate, noža, ražnjića, četvrtast. Mnogo kasnije se javlja u okruglom obliku, u odgovarajućoj težini i sadržaju.

 
4. Kovani novac – od srebra i zlata
Brzo se uvidjelo da zlato i zlatan novac imaju prednosti i da se mogao zamijeniti u svakoj zemlji.
Novac iskovan od zlata ili srebra postaje univerzalna mjera vrijednosti, opšte prihvaćeno sredstvo plaćanja i prometno sredstvo (funkcije novca). To je omogućilo da trgovina postane značajna djelatnost u međunarodnim razmjerama.
Neki događaji u srednjem vijeku poput krstaških ratova (13. vijeku pne) i otkrića Amerike (1492.) imali su ogroman uticaj na razvoj svjetske trgovine i priliv ogromnih količina zlata i srebra.