Mostovi

1. UVOD
Most je građevina koja prevodi prometnice ili vod preko neke zapreke. Za mostovima je
čovjek osjećao potrebu od kada postoji. Građenje mostova bilo je oduvijek, a i danas je,
osobito područje graditeljstva. Mostovi mogu biti vrlo smjele građevine koje pobuđuju
nezaboravan dojam prolaznika. Od pradavnih vremena, sudbina mostova isprepliće se sa
sudbinom ljudi. Mnogi značajni događaji vezani su s mostovima, njihovom izgradnjom,
postojanjem i rušenjem. Događaji oko mostova i oni sami mostovi inspirirali su poneke
umjetnike, potakli legende i zanimljive priče običnih ljudi.
Razvoj građenja mostova nije tekao bez poteškoća. Dogodile su se mnoge katastrofe
mostovima i njihovim graditeljima. Na sreću, neke velike nezgode dovele su do važnih
otkrića korištenih u gradnji novih mostova. Profesija građenja mostova zahtjevno je i
nemilosrdno zanimanje. Most ne gradi samo jedan čovjek, niti su u procesu građenja aktivni
samo oni koji ga neposredno izrađuju.
Građenje mostova teklo je stoljećima svojim polaganim razvojem, pretežito na osnovi
iskustva s već izvedenih objekata. U prvom razdoblju zadaci graditelja mostova ograničeni su
na pješačke prijelaze i mostove. Pojava željeznice i razvoj brzog cestovnog prometa
uvjetovali su izgradnju mostova velikih otvora i duljina, koji su trebali biti brzo sagrađeni.
Graditeljstvo je te zadatke rješavalo novim gradivima i konstrukcijama raznolikih sustava i
oblika. Stalni razvoj i zahtjevi cestovnog i željezničkog prometa nametnuo je potrebu čvrstog
prijelaza često veoma širokih i dubokih vodenih prepreka. Suvremena tehnička i tehnološka
postignuća u građenju mostova, uz ukupni gospodarski napredak, omogućili su da nekada
želje o čvrstom prijelazu velikih usjeka, plovnih kanala, morskih tjesnaca, uvala, zaljeva i
fjordova danas postanu stvarnost.
U tijeku je realizacija mnogih složenih projekata, troškovi kojih se iskazuju u milijardama
USD, a u fazi planiranja i pripreme su i takvi grandiozni projekti o kojima se nekad samo
maštalo. Realizacija ovih projekata nije nikakav hir, već se ponajprije temelji na gospodarskoj
opravdanosti.
Projektiranje mostova složen je građevinsko-tehnički zadatak, koji treba zadovoljiti mnoge
zahtjeve, a ne samo tehničko rješenje njegove nosive konstrukcije. Postojanje pouzdane
nosive konstrukcije bitan je preduvjet postojanja mosta. Taj uvjet, iako prijeko potreban, nije
dovoljan za uporabnu vrijednost mosta.
Mostovi, kao i sve druge građevine, trebaju zadovoljiti zahtjeve funkcionalnosti,
sigurnosti, trajnosti, ekonomičnosti, estetike i ekologije (utjecaja na okoliš). Za uspješno
rješavanje takvih zahtjeva treba vladati širokim saznanjima, a u slučaju većih i složenijih
projekata nužno je uključenje većeg broja stručnjaka različitih specijalnosti. Navedeni
zahtjevi međusobno su suprotstavljeni pa ih valja kompromisno uskladiti.
Problemi projektiranja i građenja nosivih konstrukcija sastavni su dio građenja mostova.
Stoga je neophodno poznavanje različitih disciplina u cilju postizanja pouzdanih, trajnih i
ekonomičnih konstrukcija. U posljednje vrijeme osobito je značajan veliki napredak u
području proračuna nosivih konstrukcija. Razvoj numeričkih metoda proračuna, a osobito
metoda konačnih elemenata, potaknut ekspanzijom računala, omogućava pouzdane statičke i
dinamičke, linearne i nelinearne analize konstrukcija. Proračun nosivih konstrukcija, nekad
osobito zahtjevan i dugotrajan, pritom često i dominantni dio projekta mosta, danas je postao
gotovo rutinski zadatak. Iako su graditelji mostova najdirektnije vezani za proračun njegovih
nosivih konstrukcija, potrebna su im mnogo šira saznanja u cilju postizanja optimalnog
rješenja.